Keb’ uwach chik aq’anisam kajil ri reqa’lenel ri PNC

Eri K’amal B’e Amaq’ Iximulew pa reqele’n ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) xutoj ri ukab’ mul uwch ri kajil paqab’isam chi ke ri kechakun pa le (renglón 011) xuquje’ ri rech pa contrato (022) ri rajchak reqa’lenelab’ ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) pa junab’ ri’. Are Q600 chi pwaqil ri’ xpaqab’ che ri kajil ri’, are la’ jun kaloq’axik xb’antaj k’o pa retal ri Cholchak rech Uloq’axik kichak ri’ rech pa le Ub’anob’alil ri Transformación Policial ri’ ruk’ wa’ are kopan pa Q1200 chi pwaqil xya chi ke pa junab’ ri’.

Eri Acuerdo Gubernativo 266-2023 ri’, xya utzijolixik pa 5 rech diciembre ri’ pa le Diario rech Centro América (DCA), rech xutaq upatanexik ri Artículo 13 rech ri Q’atom Uchakuxik Uwach taq ri Eqele’nib’al ruk’ ri Kajil Tojom ri PNC, are la’ xtaq utzijolixik pa tinamit pa le Acuerdo Gubernativo 718-98, rech ri 13 rech diciembre rech 1998 ri’.

Eri Ministro rech Gobernación, Byron René Bor Illescas, pa le tz’apib’al ri Uwuq Tijob’enik rech Xetijjoxik ri Oficiales Terceros rech Ajchajil tinamit xuquje’ rech ri Diplomado rech Ciencias Policiales ri’, xub’ij ri’: “Are wa’ tz’aqat chi ke xuquje’ are jun kich’akub’al rumal ri xkitij nim chuq’ab’ xuquje’ xiya iwanima’ pa ijujunal ix.
Are ti b’a kuyak iwanima’ ix rech kiterenb’ej ri b’anoj jun nim utzilem chi ke ri winaqilal pa tinamit”.

Pawe ik’ ri’, eri kajil ri ajchajil tinamit xmajtaj uq’ansaxik pa Q600 chi pwaqil; are wa’ katojik xb’anik: eri jun eqa’lenel, katoj chik Q3 mil 554; eri jun subinspector, are katoj chik Q4 mil 410; eri jun inspector, katoj chik Q4 mil 995; eri jun oficial tercero, katoj chik Q5 mil 480; eri jun oficial segundo, katoj chik Q6 mil 015; eri jun oficial primero, katoj chik Q6 mil 550; eri jun subcomisario, katioj chik Q7 mil 085; eri jun comisario, katioj chik Q7 mil 620; eri jun comisario general, katioj chik Q8 mil 155; eri jun subdirector general, katioj chik Q9 mil 225; eri jun director general adjunto, katioj chik Q9 mil 760 xuquje’ eri jun director general, katioj chik Q10 mil 295 ri’.

Eri kajil xpaqib’ ri’ are la’ rech kub’an nim retalil rech utz chik kakich’ak’ ri eqa’lenelab’, jeri’ katoj ri’ kaguinaldo xuquje’ ri Bono 14 ri’. Ruk’ jun loq’ b’anonem ri’ eri Organismo Judicial ruk’ ri Taqawokajnem Ya’olchajinik pa Amaq’ xkikub’isaj upaqab’isaxik ri kajil e ajchajil tinamit rech utz b’a’ kachajixik ri winaqilal kakib’ano, jeri’ rech pa amaq’el kakicholajisaj ri k’olem pa tinamit, rech k’o b’a jikom taqanem Tzij xuquje’ rech b’a k’olik ri ya’olchajinem pa rulewal qatinamit amaq’il ri’. 

Noticias Recientes