K’o jun molaj b’anol k’ax are kuwach winaqil kuk’ e’ajchajinel rech ri PNC kakik’am b’i winaq naj xechap ri’

K’o jun molaj b’anol k’ax are kuwach winaqil kuk’ e’ajchajinel rech ri PNC kakik’am b’i winaq naj xechap ri’

Pa le b’anoj tzukno’jchak ri’ xb’antaj kowonem xeq’atexik jun molaj b’anol k’ax ri kakik’am b’i naj.
are chi’ xb’antaj le 34 chi b’anoj tzukunem pa rulewal taq tinamit rech Chiquimula, Guatemala, Retalhuleu, San Marcos xuquje’ pa  Suchitepéquez ri’, chi la’ xchap wi lo jun molaj b’anol k’ax kib’i’ “Los Rs”. Rumal ri’ kab’ixik xechapataj e julajuj chi winaqilal, e 23 chi reqa’lenel ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), e keb’ ri e elinaq chik pa le wokajil ri’, ri keb’ chik xa’ e’elesam b’i pachak, kamik ri’ e k’o 36 e chapom chik. Xuquje’ k’o kajib’ chi ch’ich’ ri k’ak’ taq, xeriqitaj loq, ruk’ pwaq b’otolik, ruk’ jun k’aqb’al xuquje xb’antaj kowonem xeriqitaj loq pa kaq’ab’ ri e’itzel winaq le jun puq winaqil ri keb’e pa nimatinamit naj.

Ri xk’umaltaj kanoq kumal ri PNC are chi’ xkita utzijol che pa le kilómetro 150 rech le Ruta Interamericana, pa aldea Santa Rosalía rech Zacapa, chi la’ k’ut xechap wi loq e keb’ chi winaqil kibinsam keb’ ch’ich’, chi upam keqam wi b’i e lajuj chi winaqilal e ajq’axel pa qatinamit xuquje’ are kab’ixik rech e b’enaq pa le Estados Unidos de América.

Are ri tzukno’jchak chi rij ri’ xq’alajisan kuwach ri jun molaj b’anol k’ax ri k’o e k’i chi winaqil naj kapetib’alil kik’amom b’i le Estados Unidos, chi rij ri’ k’o chomapwaq xkimol uwach ri’ rech pa k’iyalaj junab’ chik. Pa le b’anoj tzukunem xb’anik xch’ob’ kuwach e jun puq chi rajchajinelab’ ri PNC, e are sib’alaj xkitoq’ij pwaq chi ke ri winaqil kepe pa taq tinamit naj pa uwachulew, rech tane’ kakiq’axe’j b’i pa rulewal qatinamit. Rumal ri’, e k’o 25 e ajchajil tinamit xechapik xuquje’ rech xek’am b’i chuwach taq q’atol tzij ri’.

Eri q’atenik ri’ are la’ retal jun nim kaq’atexik ri puq molaj b’anol k’ax pa taq nimatinamit pa uwachulew, ri kakik’am b’i winaq ri’, ruk’ ri kaq’atexik ri’ are la’ jun k’utub’anem che maj jun kikuy tane’ kimak pa le b’anoj ri b’anoj k’ax pa wokajilal rumal le K’amal B’e Amaq’ Iximulew. Le puqchajinem tzukunik ri’ are xtaq ub’anik rumal le Ministerio rech Gobernación, le PNC, le Inspectoría rech ri PNC, le Ministerio Público pa reqele’n uchak le Unidade rech Investigación Criminal Transnacional, le Miniterio rech ri Defensa Nacional, le Embajada rech Estados Unidos k’o pa Iximulew xuquje’ rumal le Oficina rech Homeland Security Investigations rech ri Estados Unidos ri’.

Noticias Recientes