K’o ri tijonem pa keb’ ch’ab’al tajin rech ya’olchajinem chi ke ri wa’katelab’ pa qatinamit

Eri División rech Seguridad Turística (Disetur) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) k’o e kajlajuj chi wokaj reqa’lenel pa ronojel rulewal qatinamit, rech kakib’an ya’olchajinem winaqil kuk’ ri winaqil e wa’katel kepe pa qatinamit; xuquje’ rech kechajin chi ke are chi’ kek’oji, kewa’katik xuquje’ are chi’ keb’e pa wa’katem, pa taq ri ojer tz’aq achochib’al, pa taq le parques xuquje’ pa le juyub’ k’ache’laj rech Iximulew.

Eri reqa’lenel ri’ rech ketzijon kkuk’ pa kaxlantzij xuquje’ pa le inglés rech kakitzijoj chi ke ri ub’anik ucholaj ri wa/rikil katijik, rech kakitzuj chi ke jawchi’ kub’sib’al k’u’x kewa’kat wiri’, rech kakitzuj chi ke ri kutaq ri taqanatzij ri rajwaxik kakinimaj xuquje’ rech kakitzuj ri keqale’nib’al ri ajchajinelab’ chi ke ri’.

Rumal ri’, eri Taqanel rech Operaciones rech Disetur xub’ij chi k’o jun puq rech 18 chi eqa’lenelab’ chajinik xkik’is katijoxik pa keb’ uwach Tzij ri’ pa le Instituto Guatemalteco Americano (IGA). Eri uq’ijopl tijonem ri’ are la’ xb’antaj ri’ are uwach ri Cholchak rech Tijonem rech ub’e’al rech Transformación Policial, che ri taqom ub’anik rumal ri’ ri K’amal B’e Iximulew pa le uchakunik ri Ministerio rech Gobernación ri’ (Mingob).

“Eri tijonem pa inglés are k’o jun nimalaj upatanib’al rech kuya uchuq’ab’ ri ub’e’al b’anoj ri chajinem winaqil e ajwa’katel xuquje’ rech ri ub’ixik chi ke ri uchak tajin kakib’an ri eqa’enel ri’, rech sib’alaj utz ri chajinem kakib’an chi ke ri winaqil naj kepe wi ke’opan pa qatinamit”, xcha’ ri Taqnael rech Operaciones rech Disetur.

Ri keb’ puq e ajtijoxel

Pa febrero rech pa junab’ ri’, k’o jun puq chi winaqil rech 25 reqa’lenel taq Comisarías xuquje’ Unidades Especializadas rech ri PNC, xkimaj katijoxik pa keb’ Tzij, pa le IGA, zona 4 rech pa uk’u’x nimatinamit.

Pa le uq’ijol tijonem ri’ are xb’anik rech reta’maxik ucholaj xuquje’ rech xetaq che ub’anik kumal ri ajtijonel rech ri Tzij ri’. Eri tijonem are kab’an lunes pa viernes ri’ pa waqxaqib’ kajb’al pa nik’ajil q’ij ri’, pa le rachoch.

Noticias Recientes