K’o utz b’anoj ya’olchajinem b’anom pa le nab’e waqib’ ik’ upatan chik ri K’amal b’e Amaq’ pa Taqawokaj rumal ri Giammattei rumal ri’ xq’atatajik keleq’axik kejch’ich’ kuk’ ch’ich’ ri’

Pa le nab’e waqib’ ik’ rech pa junab’ 2020 pa le upatan chik ri K’amal b’e rech Amaq’il ri’, Alejandro Giammattei, are chi’ xmajtaj ukojik ri Cholchak rech K’ak’ Wa’lijsanem ri’ le taqom upatanixik pa le Ukaj Uwach Taqanib’ali xuquje’ Ya’olchajinem ri’ pa le K’iyemalil, pa le ukojik ri’ k’o jun cholajil b’anoj uchakuxik taqim ub’anik ri’. Rech k’o utz Taqanib’alil, rech k’o Qas Kub’al k’u’x b’anoj q’atanem kumal q’atb’altzij, xuquje’ rech qas kab’an uq’atexik ri nab’ejsab’al q’atenik b’anoj k’ax ri’.

Eri rajilab’alil chik b’anom chik rumal ri Secretaría Técnica rech ri Consejo Nacional rech Seguridad, ruk’ utzijolil rumal ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) rech kuk’utu che qastzij b’a’ k’o nim xq’atatajik ri jalajoj uwach taq b’anoj k’ax ri’, jacha’ ri keleq’axik le ch’ich’ keb’inisaxik pa taq le nab’e ik’ rech enero pa junio rech pa junab’ ri’.

Are wa’ le chak b’anom kumal ri PNC pa le jalajoj b’anoj tzukunem ya’olchajinik winaqil xuquje’ pa le cholchak rech nab’ejsab’al q’atel b’anoj  k’ax, k’o 22.89% nim q’atenik kib’anom are wari’ kuk’utu che k’o 231 rajilab’al b’anoj k’ax xuk’ex rib’ ruk’ ri junab’ 2019 ri’.

Rumal ri’ eri b’anoj k’ax ri’ are qas xb’e uq’ajik uchuq’ab’ pa taq le tinamit ri’ pa Ixim Nimatinamit, ruk’ 18%, e pa Sacatepéquez, ruk’ 54%; xuquje’ e pa  Xe’laju’, ruk’ 41% ri’, are kajilab’al ri ch’ich’ xe’eleq’ax ri’.

Jeri’ eri kejch’ich’ xe’eleq’axik xqaj uchuq’ab’ pa le 2020 ri’, chi’ k’u ri’ xq’alajinik eri xe’eleq’axik k’o 1 mil 643 ri’ e chik pa junab’ 2019, e k’o 1 mil 813 xe’eleq’axik, chi’ kuk’ut wi che are xqaj loq pa 19.31 % ri’ ruk’ 350 ri’.

E pa taq le tinamit rech Xe’laju’, k’o ri’ 79%; pa Zacapa, k’o 66%; xuquje’ e pa Ixim Nimatinamit, k’o 14% ri’.

Noticias Recientes