Kutz’aqatisaj 26 ujunab’ ri PNC pa le chajinem Iximulew

Kutz’aqatisaj 26 ujunab’ ri PNC pa le chajinem Iximulew

Pawe junab’ 2023 kutz’aqatisaj 26 ujunab’ chik rech xkojik ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), eri wokajil ajchajinem ri’ are rech kuya ri joremal xuquje’ ri cholalejil taqanem pa tinamit. Pawe q’ij k’o nim uchakum chik ri wokajilal ri’, rech xutaqij uya’ik uchuq’ab’ ri b’anoj chajimem xuquje’ ukojik ri rajwaxik pa le uchakunik, ri k’utub’al reta’mab’il, ri ucholchakunik, ri yakoj ja, ri b’anoj chajinem winaqil kumal ri e ajchajinelab’.

Eri utzijil ri wokajilal ri’ are rech ri rajawtzij rech ri chajinem pa tinamit are rech xub’an ri’ ri Cuerpo rech Vigilantes ri’, ri Asoleados ri’, ri Serenos ri’, ri Guardia Civil ri’, ri Guardia rech Hacienda ri’ xuquje’ rech ri Chajin Tinamit.

Le puede interesar: Ri Iximulew tajin kub’an ri transformación policial ri’

Ri Nuk’chomab’al rech K’olib’em pa Joremal chi upam q’atom wi ukojik ri jun wokajil rech chajinem pa tinamit rech xel kanoq pa uk’exel ri ojer Policía Nacional ri’ xuquje’ ri Guardia de Hacienda.  Are chi’ xb’an jun utzilaj uchomaxik xuquje’ rech utz uch’ob’ik ukojik rech jun k’ak’ PNC, pa uq’ab’ utaqanik ri K’amal B’e rech Amaq’il ri k’o pa uq’ab’il ri Ministerio rech Gobernación (Mingob). Are chi’ xkoj ri wokajil chajin tinamit rech uq’atexik uchuq’ab’ ri b’anoj k’ax xuquje’ rech xiya uchuq’ab’ ri k’iyemal poq’sanik chak pa tinamit. Eri wokajil chajin tinamit are xumaj uchak pa le jo’lajuj q’ij rech julio rech 1997 ruk’ e 2 mil 592 chi ajchajinelab’.

Uwi katijoxik ri ajchajin tinamit

Pa le junab’ ri’ xkoj ri Academia rech ri PNC uwach ri Taqanem Tijonik, rech ya’ol uchuq’ab’ uchak, pa 2012 xumaj uchak ri Escuela rech Formación rech Oficiales xuquje’ ri Escuela rech  Especialidades rech chajin tinamit. Pa le 2013 xkoj ri Escuela rech Estudios Superiores ri’ xuquje’ ri uq’ab’il tijob’al ri’ pa Chinab’jul xuquje’ pa Santa Rosa.

Xkoj ri wokajil rech kato’ik chajin winaqil

Rech k’i uwach uchak ri’ xjach uwach ri kichak ri PNC rumal ri’ xkojik k’i taq uwach divisiones especializadas. Pa 1997 xkoj ri División rech Seguridad Turística (Disetur) rech chajinem pa taq nimab’e xuquje’ pa k’olib’al rech wa’katib’al pa rulewal tinamit.

Pa le junab’ 2013 xuquje’ pa 2019 xkojik ri Sección rech Investigación rech q’atenik ri Trata de  Personas ri’, xkoj ri Departamento rech Investigación rech Delitos Sexuales ri’, ri Fuerza de Tarea Temática rech Q’atenik ri Contrabando ri’ xuquje’ ri Grupo rech Reacción Inmediata Lobos (GRIL) ri’.  Pa le uq’atoj ri jun Nuk’chomab’al 172-2014 ri’ rech xkojik ri uq’ab’ chajinem wokajil ri’: ri División Especializada rech Investigación Criminal ri’, ri División rech Policía Internacional (Interpol) ri’, ri División Nacional rech Kq’atexi ri Pandillas ri’, ri División rech Información Policial ri’ xuquje’ ri  División rech Fuerza de Tarea rech Interdicción Aérea, Antinarcótica xuquje’ Antiterrorismo ri’.

Le puede interesar: Kicha’ik K’ak’ K’amal B’e Amaq’: Jumpa’ kamajtajik jumpa’ kak’is ri Taqanem rech Maj Tijowtzam pa Iximulew?

Pa 2021 xkoj ri Primera Promoción rech ri Grupo rech Operaciones Antipandillas ri’ xuquje’ pa k’isb’al ri junab’ ri’ xiya keqele’nib’al ri nab’e taq k’ak’ eqa’elenel chajin tinamit ri’. xuquje’ xekoj ri nab’e puq reqa’lenel ri GRIL.

Ya’el uchuq’ab’ ri wokaj chajin tinamit

Xkoj k’ut ri cholchak rech chajinem are la’ xb’an rumal ri’ PNC pa 2012, are chi’ xk’utu chi k’o utz uk’exik uwach xb’an ri’ rech xekoj k’ak’ rajchakunel xuquje’ uchakub’al xuquje’ upwaqil rech tojb’al uchak. Xuquje’ xwok uwch ri Doctrina Institucional ri’, rech xb’an jun uk’exik uwach pa na’ojalil ri wokib’al ri taqawokajil ri’.

Pa 2014 xwok uwach xkojik ri “Modelo Policial rech Seguridad Integral Comunitaria” (MOPSIC) ri’ rech xq’at ub’anik rech ukojk ri chajinem winaqil ri’, rech xtz’aqatisax uwach ri doctrina policial ri’.

Pa 2018 xumaj uchak ri Comisaría 41 pa Xe’laju’ chewe chanim k’o k’ak’ rachoch k’olib’al ri’ rech utz ke’uchajij ri tinamit. Pa le 2022 xmajtaj ub’anik ukojik ri Estrategia rech  Transformación Policial ri’ ri waqib’ uwach wari’: ri rech Tijonem, rech Yab’al Chuq’ab’il Wokajilal ri’; ri rech Controles Internos ri’, ri Dignificación Policial ri’, ri Tecnología xuquje’ Innovación ri’, ri Infraestructura xuquje’ molividad ri’. Eri cholchakunem ri’ are xb’an uchakuxik kumal ri q’atb’al tzij e k’o chewe chanim rech ya’ik uchuq’ab’ ri PNC rech kub’an jun utzilaj nimachak ri’, pa le kanimaxik kachajixik ri winaqil pa tinamit.

Pawe q’ij kamik

Pawe junab’ eri PNC e umolim ri’ 41 mil 381 chi reqa’lenel chajin tinamit xuquje’ e k’o 608 rech ri b’anoj ilonb’al chakunem. E 54 promociones chik e resam k’a xumaj uchak ri wokajilal ri’. Are la’ kub’ij ri’ chi k’o jun 1 mil 596 pa uk’ayirik uwach ri wokajilal ri’.

Pa 2023, pa le uchakuxik ri Transformación Policial ri’ k’o nimachak b’anom chik, are la’ rech xya uchuq’ab’ upatan ri wokajilal ri’ xuquje’ ri chajinem winaqil ruk’ kijastaq kimeb’ilem ri winaqil, jeri’ rech q’atenik ri b’anoj k’ax xuquje’ rech uchola’lejil taqanem pa tinamit.

E k’o ixoqb’ e ajtaqanel ri’

Eri PNC are jun wokajil ri kuya uchuq’ab’ ri equidad rech género, rech kuya’o jun nim upatanib’al uk’amik kuwach ri ixoqib’ pa le wokajil chajin tinamit. Pawe q’ij k’o ri’ 17.16 por ciento ri’ chi ixoqib’ e k’o pa wokajil chajin tinamit, xuquje’ e k’o ixoqib’ e k’o che Comisario, che Subcomisario, che Oficial Primero, rech Segundo xuquje’ rech Rox ri’ pa le wokajil ri’.

Pa ik’ marzo rech 2022, e k’o 8 mil 044 chi ixoqib’ xe’ok pa le wokajil rech ri PNC, e k’o e aj Jutiapa chi ke, e k’o rech San Marcos ri’, e k’o rech pa nimatinamit Iximulew, e k’o rech Baja Verapaz xuquje’ rech Suchitepéquez ri’.

Are la’ xutaq ub’anik rumal ri Mingob xuquje’ kumal rajtaqanelab’ ri PNC, e k’o jok’al chi ixoqib’ e taqanel rech ri chakuja unidades xuquje’ departamentos ri’ rech ri wokajil chajin tinamit ri xetijoxik chi rij taq k’amoj ub’e wokajil ajchajinel xuquje’ rech b’anoj kub’sib’al kik’u’x winaqil, ruk’ nik’aj chik b’anonem ri’.

Eri Wokajil Ajchajil Tinamit tajin k’o uchakum ri’ pa le ya’ik chuq’ab’ ri kichakunik ri ajchajinelab’ rech uk’amik b’i ri wokajilal pa jun k’ak’ uwokajil uwach ri’, jacha ri rajwaxik chi ke ri winaqilal xuquje’ pa ukojik ri tob’chakub’alil. Ruk’ wari’, eri ajchajil tinamit tajin che ub’anik jun utzilaj nimanem chajinik chi ke ri winaqil pa tinamit, rech pa le b’anoj chajinem nimanik ri’.

Noticias Recientes