Le ExpoCAP xopan chikinaqaj che niman tzij  chi ke ri winaqil pa Chinab’jul

E 16 chi taqawokajil xkiriq kib’ pa le b’anow le 3.ª edición rech ri ExpoCAP 2026, rech kek’oji chikinaqaj rech kechoman kuk’ ri winaqilal ri’ xuquje’ rech kakitoq’ij ub’anik taq ri cholchak che ri kujit le Wokom K’amal B’e rech Iximulew. Are riqon ib’ ri’ kab’an pa taq le q’ij 29 xuquje’ 30 rech abril, pa le parque central rech pa tinamit Chinab’jul, pa le ramkajb’al rech (09:00 pa 15:00 kajb’al) ri’.

Pa le uq’ij le b’anow ri’ , le reqa’lenelab’ rech unidades especializadas rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC) kuk’ ri reqa’lenelab’ le Unidad rech ri Prevención Comunitaria rech ri Violencia (UPCV) ri’ kakiya’o le ub’anikil tzijol chi rij le b’iw ub’ixik pa awalik, le k’axk’onem che ri q’axenem taq winaq maj kiwujilal, ruk’ le chak kakib’ano pa ub’anik utzilem chajinik chi ke taq ri winaqil rech ri tinamit ri’.

Le winaqil pa le upatanil le ExpoCAP, ya’tal kichak ri’, ya’tal ri kib’ecas rech kakitijoj kib’, rech kakich’ob’ ub’anik kunanik xuquje’ rech katzijox chi ke chi rij ri cholchak rech pa utzilem ketzalij pa kachoch. Xuquje’ rech katziob’ex chi ke chi rij ri kato’iik kachajixik ri laj ak’alab’, rech kakib’an nimanik rech kakolik kato’ik le winaqil pa Iximulew ri’, xuquje’ chi rij taq b’iw ub’ixik loq pa awalik, ruk’ ub’anik nik’aj chik niman tzij.

Eri ch’ob’otal chak ri’ are la’ tajin upatanexik rumal le Consejo rech Atención xuquje’ Protección (CAP) ri are la’ k’o nim retal upatanib’al rech kaya utzijob’exik ri cholchak rech taqawokajil, rech kaq’atexik winaqil ri keq’axik maj kiwujilal ri’, xuquje’ rech kab’an ri utz kanimaxik kachajixik ri winaqilal pa taq le jalajoj uwach niman tzij che ri kakib’an chi jujunal ri wokajil e’ajtotab’anelab’.

Pa le ExpoCAP xopan le viceministro Antinarcotico, Víctor Cruz Reynoso, sib’alaj xub’an ub’ixik che ri kiq’axenik ri winaqil maj kiwujil keqam man utz ta ri’ jeri’ kakib’ano, xuquje’ xq’alenik chi rij maj pa usaqil ukojik ri uwachwuj pa kemtz’ib’ab’al pa kaqiq’ rech kakeche’j ub’anik k’ax chi ke taq ri winaqib’, xub’ij k’ut, pa amaq’el k’ut e k’o k’ilaj taq winaq kik’amom b’i ri kakib’an  k’ax chi ke, ri kakikoj pa k’ax chak ri’ xuquje’ kakib’an nik’aj chik k’ax chi ke ri’.

Sib’alaj xub’ij eri wokajil ajchajin tinamit xuquje’ xkiya nim uchuq’ab’il ub’anik ri puqtzukunem cho taq k’ulb’a’t juyub’ pa amaq’, k’o nim chajinem kakib’ano xuquje’ xkiya nim uchuq’ab’ ri kemonchak pa taqawokajil ri’, rech pa le kaq’atexik ri b’anoj taq k’ax pa taq amaq’ib’ pa uwachulew, rech kaq’atexik ri nik’aj molaj b’anol k’ax ri kala’wchin kech.

Xuquje’ sib’alaj xub’ij che ri Amaq’ Taqanem pa amaq’el tajin che b’anow chajinem pa rulewal amaq’ tinamit rech b’a’  rech pa wokajilal kuchomaj uq’atexik ri k’axk’olil ri’. Xkub’isaj ub’ixik che ri uchap niman tzij ri’ rech b’sa’ kukub’isaj ri kachajixik ri winaqilal, ri unimaxik ri ya’talil chi ke ri uwinaqil tinamit xuquje’ rech kab’an ri chajinem pa amaq’ tinamit.

Sib’alaj xub’ij chi ke ri winaqilal rech chakiya’o b’a’ ub’ixik we k’o ri k’ax kakilo kab’anik, we jeri’ kakib’ij loq sib’alaj utz b’a’ ri kanima’, utz ri’ we kakito utzijol rech kakib’ij loq. Xuquje’ sib’alaj xub’ij chi k’o nim upatanib’al kakiterne’j ub’anik wa’ pa amaq’ tinamit ri’, che ri utz q’ijol ri’ man k’ot jun kuq’atij uwach ri’ xuquje’ le chajinem tzij are la’ jun ya’talil k’olik, man rech taj kasun kij le winaqil.

Pa le b’anob’al ri’ are jun xk’oji ri gobernador departamental, Sebastián López ri’, ri director general rech Migración xuquje’ ri k’amal b’e rech ri CAP, Alfredo Rivera ri’; xuquje’ ri subdirector rech ri SGAIA, Wuilber Arreaga, kuk’ konojel ri winaqil e sik’im loq.

Noticias Recientes