Le Iximulew ruk’ EE.UU. xkiya kitzij chi kuwach rech uq’atexik ri molaj b’anol k’ax pa uwachulew 

Eri Wokom K’amal B’e rech Iximuelw ruk’ Estados Unidos rech América xkichomaj rech ketob’anik pa komonchak chi kuwach rech kakikoj kichuq’ab’ rech kechajinik rech uq’atexik taq ri molaj b’aol k’ax pa uwachulew. Pa le Nimachomanem rech B’anoj Chajinem kumal le Nimaq’atb’al Tzij, le a’ajchomanel ri taqawokajilal rech ri keb’ amaqib’ nimatinamti ri’ xkitunu kichuq’ab’ rech kakib’an pa komonchak unimaxik ri utaqib’al ri taqanem, rech kaya uchuq’ab’ ri tzijolinik rech ya’ik uchuq’ab’ ri chajinem pa rulewal taq nimatinamit. Rumal le Wokom K’amal B’e rech Estados Unidos, kuk’ rajchomanelab’ ri wokajilal rech ri ketob’anik ruk’ ri Iximulew. 

Le Uk’ab’ K’amal B’e Amaq’, Karin Herrera, sib’alaj xub’ij k’o nim kupatanij le Iximulew rumal k’o pa komonchak ruk’ le Estados Unidos pa le kulewal le puq nimatinamit. k’o nim upatanib’al pa le komonchak ruk’ le Wokom K’amal B’e estadounidense ruk’ le jalajoj uq’ab’ taq uwokajilal rech uq’atexik ri molaj b’anol pa uwachulew, le narcotráfico, le kiq’axexik b’i winaq ri’ le b’anoj ch’ijom k’ax chi ke ri winaqib’ ri’, rech ri b’anoj komonchak puqchajinem q’atenik rech ri uchajixik pa k’ulb’a’t juyub’ ri’. 

Le Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez, pa le utzijonik xub’ij che “are wa’ jun utzil chaqe le kak’ulik panoq le ajchomanelab’ estadounidensse pa le Taqawokajnem rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’, rumal are jun wokajil k’o nim upatan pa le uq’atexik ri molaj b’anol k’ax, ri elaq’omab’ ruk’ ri itzelal pa juntir ri’. “Sib’alaj ki’kotem kinna’o keriqitaj loq le nim e’ajchomanelab’ pa le riqob’al ib’ quk’”, xcha’. 

Eri Taqawokajnem rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ xub’ij, k’a pa le nab’e q’ij rech ri utaqanik, sib’alaj xmajtaj kaq’atexik ri molaj b’anol k’ax pa uwachulew pa juntir taq uwach ri’, rech xeq’atexik ri’ ri narcotráfico, ri kiq’axenik ri winaqil. Eri Jiménez xub’ij le tob’anik ya’om loq rumal le wokom k’amal b’e nmatinamit estadounidense k’o nim upatan ub’anom pa ya’ik uchuq’ab’ kichak ri wokajilal xuquje’ ri wokajil ajchajil tinamit. 

Le Embajador rech Estados Unidos, Tobin Bradley, xub’ij eri nab’e b’anoj chomanik xb’an kumal kumal ri keb’ nimatinamit ri’ are retal ri eqele’mchak xk’am rumal le Wokom K’amal B’e Iximulew ruk’ loq’ no’jib’al jikom taqanem pa tinamit, xuquje’ rech  k’o wi  ri kub’al k’u’x le utzalaj k’olemal ri’. “Le chomanen ri’ are kub’an ri komonchak, ri nimatob’anik rech ya’olchajinem, rech uq’atexik ri molaj b’anol k’ax, le uq’axik k’aqb’alil, winaqib’ xuquje’ awan kunab’al, jeri’ le itzelb’anik pa taqawokajilal”, xcha’ ri Bradley. 

Le Subsecretario Adjunto rech ri Oficina rech Asuntos Internacionales rech Narcóticos xuquje’ Runimaxik le Taqanem (INL), Todd Robinson, xub’ij eri nimachomanik ri’ man xaq taq rech kab’an le chomanik chi kuwach le k’amoj b’e keb’ amaq’ib’ ri’, are rech kab’an le chajinem pa tinamit, pa rulewal taq nimatinamit xuquje’ pa juntir. Eri Robinson xub’ij che, che are katzijoxik rech ri b’anoj ri komonchak rech chajinem suk’umalil pa tinamit, pa le wa’lib’al komonchak, le utzalaj taqanik xuquje’ le kub’al k’olemal tinamit. Eri xchomaxik ri’ are le tob’anik chech ri cholchak ub’i’ Guatemala se Transforma”, ruk’ ub’anik ri 100 millones rech pwaq dólares. 

Pa le banoj chomanem ri’ are xb’an ruk’ kitatb’enik le Canciller, Carlos Ramiro Martínez: le Viceministros rech Seguridad, Claudia Palencia, xuquje’ le rech Antinarcóticos, Werner Ovalle; le Subjefe rech ri Estado Mayor rech ri Defensa Nacional, General Aramis Fuentes; le K’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), David Custodio Boteo; le K’amal B’e rech ri INL, Kelly Hapka; le K’amal B’e rech ri Agencia rech ri Estados Unidos rech ri Desarrollo Internacional (USAID), Haven Cruz, xuquje’ le rajchomanelab’ ri keb’ amaq’ib’ nimatinamit.

Noticias Recientes