Ok’owinaq Q1 mil millones rajil ri jastaq riqom kuk’ ri narcotráfico pa junab’ ri’

Eri ya’el uchuq’ab’ ri puqtzukunem pa uwi palow, pa ukajil, pa rulewal tinamit are k’o jun nim upatanib’al b’anom pa kaq’atexik ri narcotráfico xuquje’ ri molaj b’anol rech nik’aj chik nimatinamit. Rumal ri’ eri chak b’anom pa junab’ ri’ rumal ri Subdirección General rech Análisis xuquje’ Información Antinarcótica (SGAIA), rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), xb’an kowonem xeq’atexik e k’i molaj b’anol k’ax, ruk’ uriqik ri Q1 mil 052 millones 067 mil 643.16 rajil ri awan kunab’al, jastaq xuquje’ pwaqil riqom ri’,

Pa taq ri puqchajinem ri’ riqom 8 mil 366.22 kilogramos rech cocaína, 491.99 kilogramos rech marihuana, 4.26 kilogramos rech crack xuquje’ 1.87 kilogramos rech  metanfetaminas. Xuquje’ xporox uwach 0.85 toneladas métricas rech runimal uk’u’x awan kunab’alil, ri are kakoj ruk’ ri awan kunab’alil keb’anik.

Eri tiko’n rech awan kunab’al xporox uwach ruk’ wa’ xb’antaj kowonem xchupisax uwach ri’ 1 millón 490 mil 240 chi tiko’n rech amapola ri’, 1 millón 447 mil 437 chi tiko’n rech coca xuquje’ 368 mil 456 chi tiko’n rech marihuana ri’. Pa jun puqtzukunem k’ate xb’antaj pa Santa Lucía La Reforma, Totonicapán, xb’an kowonem xporox 12 mil 884 rajilab’al raqan tiko’n rech marihuana, eri rajil pa ronojel are Q4 millones 831 mil 500 ri’.

Xuquje’ e k’o 449 chi winaqib’ xechapik rumal e k’o ruk’ ri narcoactividad xuquje’ e k’o job’ chi narcotraficantes xechapik ri taqom loq kichapik rech keb’e pache’ pa q’atb’al tzij pa Estados Unidos de América ri’.  Eri xechapik k’o jun chi ke are jun achi ub’i’ a Mauro Gustavo López de León, alias “Lupillo”, are kab’ixik jun chi ke ri e jok’al chi kamisanel qas tajin ketzukux pa Iximulew.

Eri xriqitaj awan jastaq xriqik, kab’ixik k’o 788 mil 348.35 chi pwaq rajil, 139 mil 085 chi dólares americanos ri’, 18 mil 121 pesos mexicanos ri’ xuquje’ 4 mil 089 euros ri’. Xuquje’ e k’o 99 chi ch’ich’ xeriqitajik, k’o 53 chi k’aqb’alil xriq ri’, k’o 1 mil 982 chi ub’aq’ k’aqb’alil xriqik, k’o 14 chi k’olib’al ub’aq’ k’aqb’al xriqik xuquje’ k’o 2 chi jukub’ xriqik. Xuquje’ k’o keb’ awan narcolaboratorios xporoxik xuquje’ k’o jun qajib’al rapan ch’ich’ xtulusax pa le Democracia, Escuintla ri’, are kab’ixik xkojik rech ri q’axenik awann kunab’alil.

Noticias Recientes