Rech kakiq’atij ri b’anoj k’ax ri narcotráfico are kipatanil ri Fuerza especial ri’

Eri kichakunik are k’o nim upatanib’al rech kaq’atexik ri molaj b’anol k’a pawe amaq’il.

Eri Comando rech Operaciones Antinarcóticas (COAN) are ri’ jun puq e sak’ajil ajchajinelab’ rech ri Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótico (SGAIA),  rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC). Are ri fuerza especial qas e ajq’atenel taq ri k’ax ri’ ri narcotráfico ri’ xuquje’ nik’aj molaj b’anol k’ax.

Pawe junab’ ri’ eri COAN xub’an k’i taq tzukunem pa taq ri juyub’ siwan tinamit ri’, rumal ri’ xb’antaj kowonem xriqitajik e Q1 mil 920 millones 485 287.84 ri’, ruk’ taq k’aqb’alil, meb’il jastaq xuquje’ pwaq kech ri narcotráfico pa rulewal qatinamit.

“Eri Comando rech Operaciones Antinarcóticas tajin che tzukunem q’atenik pa le juyub’ taq’aj pa taq tinamit rech kaq’atexik ri narcotráfico xuquje’ ri molaj b’anol k’ax pa qatinamit”.

Xub’ij wari’ a Ludvin López Hernández

K’amol Ub’e ri tijob’al ub’i’ Escuela Centroamericana rech Entrenamiento Canino ri’.

Eri k’amal b’e rech tijob’al ub’i’ Escuela Centroamericana rech Entrenamiento Canino (ECEC) a Ludvin López Hernández, sib’alaj xub’ij chi k’o uchuq’ab’ kanima’ ri jun puqil ri’. “Ke’opan che tzukunem pa taq ri k’ache’lajil xuquje’ pa taq ri peraj juyub’ che ri tikom wi ri awan kunab’al. Jeri’ tajin rilik uchakuxik rech kaporox ri narcolaboratorio ri’ xuquje’ pa utulisaxik ri k’olib’al kiqajib’al cha ulew ri xik’ach’ich’”, xcha’.

Eri a López Hernández xub’ij che ri jun comando ri’ k’o nim upatanib’al ri chak tajin kub’ano rech uq’atexik taq runimal b’anoj k’ax ri’, are wa’ pa le kato’ik nik’aj chik wokajil rech chajinem pa tinamit. “Eri nim q’atenik ri’ are rech keqa’texik ri narcotráfico, rech kakib’an ri kub’sib’al ya’olchajinem ri’ pa le ub’anik utzilem chi ke ri winaqilal pa tinamit”, xcha’.

Xetzukun pa taq ja k’olib’al jastaq ri’

Eri COAN k’o tzukunem xub’an ri’ are chi’ xk’is ub’anik ri tzukno’jchak chi kij nik’aj b’anol k’ax ri’  xuquje’ ri jastaq rech b’anoj k’ax ri xriqitaj loq pa jun ja k’olib’al. Ri kopanik chi’ are rech kakiq’atij ri banoj k’ax xuquje’ rech kakub’isaj ri’. Rech te k’u ri’ eri jun Binomio K-9 ri k’o jun ajk’amol ub’e ruk’ jun tz’i’ eqa’lenel rech pa b’anoj tzukunem q’atenik.

Eri k’amal b’e rech ri ECEC sib’alaj xub’ij che we ronojel taq ri b’anoj puqchajinem tzukunik ri’ are taqom ub’anik kumal ri e ajq’atol tzij, ruk’ unimaxik ri ch’ojilem ya’talil chi ke ri winaqil k’o pa taqanawuj ri’. “Kaqanimaj uwach ri kub’sib’al k’u’x chi ke ri winaqil pa tinamit”, xcha’.

K’o Q1.9 millardos chi pwaqil riqom rumal ri COAN pa junab’ ri’.

Sib’alaj xq’atexik ri narcotráfico pa le tzukunem

Pa le nab’e q’ij rech enero k’a pa le nab’e q’ij rech octubre rech pa junab’ ri’ b’anom kowonem riqom 867 chi uwinaqil ri narcoactividad ri’. xuquje’ e k’o 15 chi winaqil xechap ri’ rech ketaq b’i, xetaq b’i pa japache’ pa q’atb’al tzij rech pa Estados Unidos rech América ri’, ri winaq e ajk’ayin awan kunab’alil.

Xuquje’ xriqitaj 3 mil 604.26 upajb’alil cocaína ri’, 547.16 upajb’alil ri marihuana ri’, 23.37 upajb’alil ri metanfetamina ri’ xuquje’ ruk’ 6.09 upajb’alil ri crack ri’.

Xuquje’ xb’aqik xporox 8 millones 032 mil 013 chi uchaj tiko’n rech coca ri’, 1 millón 671 mil 702 rajilab’al chi tiko’n rech  marihuana ri’ xuquje’ k’o 667 mil 398 rajilab’al ichaj tiko’n rech amapola, xuquje’ xporoxik 105.78 nima’q upajb’alil rech uk’u’x b’anob’al awan kunab’al ri’. xuquje’ k’o kajib’ chi ja k’olib’al awam uwach rech b’anob’al awan kunab’alil ri’. xuquje’ k’o kajib’  chi laboratorios clandestinos xporoxik xuquje’ e k’o 12 chi k’olib’al uwach kiqajib’al xik’ach’ich’. Are wa’ ronojel ri’ k’o k’aqb’alil, pwaqil xuquje’ jastaq meb’il rech ri narcotreáfico ri’.

Noticias Recientes