Ri Amaq’ Iximulew xub’an utzijol ucholchak pa le Ukab’ Nimriqib’al Ib’ rech Chajinem pa Rachoch Japache’

Kamik xmajtaj ri Segundo Congreso Regional rech Seguridad, Inteligencia xuquje’ Administración Penitenciaria ri’, ri k’ate xjaq uwach rumal ri Ministro rech Gobernación, Francisco Jiménez. Eri k’olib’al kab’an wi ri utzijoxik ri’ are la’ k’o nim upatanib’al rech kek’oji wi ri e ajeqa’lenel, ri e ajno’jchakunel xuquje’ ri e ajtijonel rech taq amaq’ib, rech ketijon chi rij taq ri chak kib’anom pa rachoch taq japache’.  

Rumal b’a’ are wa’ jun riqon ib’ pa kulewal taq ri amaq’ib’ nimatinamit, eri b’anoj q’atan tzij ri’ ri xk’oji wi ri embajador rech Estados Unidos pa Amaq’ Iximulew, Tobin John Bradley, xuquje’ rajtaqo’ninel chomanem rech ri Asociación Internacional rech  Correccionales xuquje’ Instituciones Penitenciarias, Capítulo Latinoamericano, Emiliano Blanco. Ri are jun xk’oji ri nimachomanel ajpatan ri’ le K’amal B’e rech ri Rachoch Japache’, Sergio Vela, ri xujaq uwach ri b’anon q’atb’an tzij ri’ ruk’ jun utzijob’exik chi rij ri chak xub’an pa Amaq’ Iximulew pa le b’anoj ilob’anchak ri k’o chanim.

Eri Nim Taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa Amaq’ Francisco Jiménez, xub’ij che ri Congreso ri’ are la’ k’o jun nim upatanib’al rech katzijob’exik ri eta’man chak ri’.  Xub’ij k’ut eri chajinem pa rachoch taq ri japache’ are la’ kuq’atij ri taqon b’anoj k’ax kel b’i chi’. “Rumal ri’ xqaq’atij uchuq’ab’ ri toq’inik pwaq chi ke winaq ri’ xuquje’ ri b’anoj taq k’ax”.

Pa q’ijol ri’, are kak’is paq’ij miércoles, eri winaq xek’oji pa le riqon ib’ ri’ ya’tal chi kech rech kechoman chi rij qastzij b’anob’al k’aslemam ri’, rech ujipixik ri b’anoj eta’manem tijonik xuquje’ ri utzijoxik chi rij taq b’anonem xuquje’ ri utz elinaq. Eri runimal tzij are uk’am ukojik ri kemeta’manem ri nab’ejsam, ri ub’anikil ri utz taq na’ojalil xuquje’ ri nuk’chakub’al rech utz taq suk’umalil.

Rumal ri’ eri Embajador rech ri Estados Unidos pa Iximulew, Tobin John Bradley sib’alaj xub’ij che konojel ri winaqilal pa le uwachulew kakich’ob’ ta wari’ ri kchak ri winaq kechajin pa rachoch japache’. “Ri chajinem kab’an pa rachoch taq japache’, ri chajinem kab’an pa uxo’l taq nimaja pa tinamit”, xcha’ are chi’ xch’a’wik xtzijonik.

Eri rilob’alil ri ub’ixik are utaqim uq’atik ri ya’talil rech ri b’ixik utzijob’exik, ri b’anoj komon b’anoj tob’anem xuquje’ ri komonchak kumal taq ri wokaj chakuja rech chajinem, rech ajeqa’lenem chajinik xuquje’ ri q’atab’an b’anoj chak pa rachoch japache’ chi’ pa nimatinamit, pa qatinamit xuquje’ pa nik’aj chik nimatinamit.

Eri nimalaj riqonem ib’ xe’umol ri e ajeqa’lenel tzijonelab’, e q’atol uwach chomanem tzijob’enik xuqujej’ ri kacholajisaxik ri rajtaqo’ninelab’ taq amaq’ib’ nimatinamit: Argentina, Brasil, Chile, Costa Rica, Ecuador, Estados Unidos, Guatemala, Honduras, México, Panamá, Paraguay xuquje’ Venezuela ri’.

Eri nimriqonem ib’ kumal rajtaqo’n amaq’ib’ tinamit sib’alaj xkiya ub’ixik ri upatanib’al ri komon tob’anik kumal ri amaq’ib’ tinamit pa le utz ukojik ri kemeb’anoj chajiem pa rachoch japache’ xuquje’ pa le wa’lijsaxik b’anoj chajinem xuquje’ sak’ajil chajinem pa rulewal taq molaj amaq’ib’ tinamit ri’-

Noticias Recientes