Ri DIGESSP k’o nimtak’alb’al no’jb’anekil ri’ kukoj pa jachoj ub’ixkil chak rech pa junab’ ri’ kumal wokajil rech ya’olchajinem k’o rajchoq’e

Eri Dirección General rech Servicios rech Seguridad Privada (Digessp) xuya’ utzijol are chi’ xmajtaj loq ri junab’ 2021 pa le jachoj ri b’ixkil chak pa junab’ ri’ kumal ri wokajil rech ya’olchajinem k’o rajchoq’e ri’ are wa’ kakoj ri nimtak’alb’al no’jb’anekil ri’.

Eri jun chakub’al pa taktaknem ri’ are wa’ xb’an kumal ri reqa’lenel ri Digessp, rumal ri’ eri Cuarto Viceministerio rech Tecnología rech ri Tzijolil xuquje’ rech Tzijob’en ib’ xuquje’ ri K’amol ub’e ri Informática rech ri Ministerio rech Gobernación, ruk’ wa’ taqim uq’axik ukojik we jun ub’anik ri’ pa le uq’ataj 30 rech ri Taqanem che ri karetaj rilik uchakuxik ri Servicios rech Seguridad Privada decreto 52 – 2010 ri’ rech ri B’anb’al Taqanibal pa Amaq’il ri’.

Eri k’amal b’e rech Digessp, Víctor Orellana xub’ij che k’a xmajtaj loq ri junab’ ri’ katajin k’ut utoq’ixik rech ukojik ri nimtak’alb’al ri’ rech kakoj pa unimaxik chokajil pa le taqanik ri’, chi rij ujachik ri jun b’ixkil pa junab’ ri’.

Pa taq le junab’ xok’ow kanoq pa wujil ri’ ujachik xb’an ri’ xuquje’ pa jun CD ri’, are chik xch’ob’ik rech pa uq’atexik ri jun itzel yab’il rech ri coronavirus COVID – 19 ri’, xch’ob’ k’ut che are rajwaxik kajach ri b’ixkil pa junab’ ri’ pa uwachwuj k’amq’aq’nil, ruk’ wa’ man k’ot chik b’anoj cholajisan ib’ xuquje’ are rech kanimaxik k’o kuxo’l winaq ri’, rumal k’ut pa taq le q’ijol ri’ k’o k’i jachoj b’ixkil chak rech pa junab’ ri’ kab’an pa le uk’ux’ rachoch taq wokajil ri’.

Are wa’ rech man k’ot jun kaq’atin kib’e ri e aj jachol ub’ixkil ri’, rumal ri’ eri Digessp tajin kub’an k’i b’anoj taq k’uttijonem chi rij wari’ kuk’ taq ri empresarios ri’.

Eri nab’e xb’an ri’ pa taq le ik’ rech mayo, junio xuquje’ julio, rech chi rij reta’maxik ub’anik ukojik ri nimtak’alb’al ri’ xuquje’ eri ukab’ k’uttijonem ri’ are xmataj pa le ik’ noviembre ri’ rech kuk’ut chi ke ri winaqil e taqom chi rij kumal taq ri empresas rech seguridad privada ri’ ri e rajawtzij che ukojk ri tzijol ri’ rech chakunik pa junab’ ri’ pa le uwachwuj k’amq’aq’nil ri’.

K’a we kamik e k’o chik 180 chi wokajilal xetijox ri’ pa konojel ri’ e k’o 270 chi winaqil xetijox ri’ xuquje’ are keyexik che pa taq le q’ij ri’ ketijoxik e 220 chi wokajil ajchakunem kitz’ib’am kib’ ri’.

Eri kojb’al rech we jun nimtak’alb’al ri’ k’o k’i taq utzilem kub’an chi ke rajawtzij ya’ochajinem k’o ajchoq’e, xuquje’ k’o nim kub’sib’al k’u’x chi rij ri ya’el utzijol ri b’ixkil chak ri’ ri ya’tal rilik chi ke e ajilol rech, pa amaq’el k’ut kaq’alajin ri’ le q’ij xjach k’ut xuquje’ chi paq’ij chi chaq’ab’ k’ut ya’talil chi ke ri empresarios rech kakilo uwach rech kakitatb’ej rilik utzijol ri’.

Eri K’amal b’e rech Digessp xub’ij panoq chi ke ri rajawtzij rech ri ya’olchajinem k’o ajchoq’e ri’ rech chakib’ij loq pa le k’amoj ub’e taqawokajil ri’ wexa’ k’o utz ta pa le ukojik ri nimtak’alb’al ri’ rech kasuk’umax ri’.

Eri ub’ixkil ri chak b’anom pa junab’ ri’ ya’om waqxaqib’ q’ij rech kajach’ ri’ pa le junab’ rech 2021 ri’.

Noticias Recientes