Sib’alaj tajin chajinem chi kech ri ajtijoxel kumal ri PNC

Eri iwi nimatijonem chi kech ri reqa’lenel ri Subdirección General rech Q’atenem ri K’ax ri’ rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), are k’o jun nim upatanib’al rech pa le yab’al uchuq’ab’ ri ub’e’al ri q’atenem ri k’ax, are la’ jun kamansam tajin ub’anik chi kech ri winaqilal xuquje’ pa riqoj ib’ chomanem kuk’ ri’.

Pa le k’isb’al uwach ri keb’ wuqq’ij kanoq, k’o jun puq chi e 43 eqa’lenel rech ri unidad especializada, tajin xkitijoj kib’ rech xkich’ob’ ri q’atenem uwach ri b’anoj k’ax chi kech ri e ak’alab’, taq ali, taq ala xuquje’ e q’apojil rech pa qatinamit.

Eri ub’eyal ri choltzijolinem ub’i’ Policía tu Amigo, Ciberdelitos xuquje’ rech Exploradores Policiales ri tajin ukojik kumal ri ajtijonelab’ pa le b’anoj tijonem, are katob’an pa le b’anoj retz’eb’exik tijonem, ri choletz’enem, ri na’ojil no’jk’aslemalil xuquje’ rech etz’enemb’enik, rech taqim ub’anik ya’oj kub’sib’al k’u’x chech ri wokajil ajchajil tinamit xuquje’ rech qas kakub’isax ri chajinem winaqilal ri’.

Ub’eyal ri q’atenem k’ax

Pa le uq’ijol upatanexik ri Modelo Policial rech Seguridad Integral Comunitaria (Mopsic) rech ri PNC, eri ajchajil tinamit pa reqele’n ub’anik ri Programa Policía tu Amigo ri’, k’o tzijob’enik chi kech ri e ajtijoxel rech nab’e, ukab’, urox xuquje’ ukaj q’attijonem chi rij q’atenik ri k’ax chi kech ri ak’alab’ xuquje’ e q’apojil rech keb’e ta kuk’ ri nik’aj molaj b’anol k’ax, rech q’atenik b’anoj k’ax pa rachoch tijonem, rech ukojik kab’anik ri uwachwuj pa kaqiq’, rech maj jun ke’uchap taq ala, taq ali, e alitom, ixoqib’, rech maj utijik awan kunab’al, rech kanimax ri ya’talil, rech kanimax ri toq’olb’anik winaq, rech uch’ob’ik utz taq no’jb’anob’alil, no’jk’aslemalil.

Eri taqim ub’anik ruk’ we cholchak ri’ are rech ri b’anoj riqoj ib’ chomanik kuk’ ri winaqilal xuquje’ kuk’ ri e ajtijoxel rech kakub’ kik’u’x chi kech ri wokajil ajchajil tinamit. Xuquje’ rech ketijoxik ri winaqil rech kakiya kanima’ rech ri b’anoj chajinem pa rachoch taq tijonem, rech kepixb’ax ri ak’alab’ rech kakiq’al kib’ kakib’an ta ri k’ax, jeri’ rech pa jikomal kakiriq kib’ ri winaqil ri ak’alab’ pa rachoch taq tijonem.

“Ri q’alan ib’ rech maj b’ano k’ax ri’ are jun komonchak ub’anik kuk’ konojel ri winaqilal e k’o pa le katijoxik ri ak’alab’”.
Xcha’ ri Luis Hernández

Reqa’lenel ri SGPD

“Are uwach wa’ ri cholchak rech tijonem pa oxlajuj rachoch tijob’al rech jujun taq tinamit rech pa amaq’il, rech taqim uya’ik kub’sib’al k’u’x chi kuxo’l ri e ajtijoxel chi kuwach ri reqa’lenel ri PNC. K’o nim upatanib’al ri b’anoj tijonem chi kech ri ak’alab’, e q’apojil, e ajtijonel xuquje’ ri e tat nan pa le b’anoj q’alan ib’ rech q’atenik ri k’ax, eri b’ano’nem are rech uq’atexik ri kax pa rachoch taq tijob’al xuquje’ pa kijaqib’al k’olib’em winaq”, xcha’ ri reqa’lenel ri SGPD, a Luis Hernández, ri qas ch’ob’otal uwach ub’i’ a Lesh.

Ri b’anonem chi saqil q’ij ri’

Ri cholchak rech Exploradores Polciailes are jun ch’ob’otal chak kutzukuj ub’anik tijob’enik hi kech ri ak’alab’ kuk’ ri e q’apojil rech pa qatinamit, rech ya’talil chi kech ke’ok pa le b’ano’nem eta’manik, xuquje’ pa le q’atenik ri b’anol k’ax pa taq ri k’olib’em che ri qas kab’an wi ri b’anoj k’ax chi kech ri winaqil ri’. Wa’ ri ch’ob’otal are kutoq’ij ub’anik ri komonchak kuk’ ri ajchajil tinamit kuk’ ri winaqilal pa taq kik’olib’alil rech b’a’ qas kab’an katijoxik ri ak’alab’ rech kakich’ob’ ri eta’mab’al ub’anik jastaq kumal, rech kakinimaj Tzij pa tinamit.

Eri reqa’lenel ri Departamento Especializado kech Ak’alab’ xuquje’ e Q’apojil (DENA), rech ri wokajil ajchajil tinamit, Kelman Castillo, xub’ij che ri b’anoj tijob’enik ri’ are la’ k’o jo’ob’ uwach ri tijonem ri’: rech reta’maxik ucholaj b’anoj chajinem, rech ch’ob’oj uchapik kolob’, rech suk’ulem ib’, rech nab’ejsab’al kunanem xuquje’ rech kunan b’aqil ch’akul. Rech te k’u ri’ kata kitzij kitat nan rech kab’an ri katijoxik ri kalk’uwal rech kek’oji ketijoxik pa k’isb’al taq wuqq’ij, rech keb’e che b’inem wa’katem, pa uwi taq ixkanul, rech keb’e pa taq choletz’enem xuquje’ rech kewa’kat chi rij b’aq’ilch’ich’.

Eri ch’ob’otal chak ri’ are uwach Runimal ri Cholchak rech Tijonem rech ri Ub’eyal B’anob’al Transformación Policial ri’ ri toq’im ub’anik rumal ri K’amal B’e Iximulew pa le uchakuxik ri Ministerio rech Gobernación (Mingob). Xuquje’ e tob’am rumal ri Oficinal Internacional rech Asuntos Antinarcóticos xuquje’ rech Kojob’al uq’ab’il ri Taqonatzij (INL, ub’i’ pa inglés Tzij ch’ab’alil) rech ri Embajada rech ri Estados Unidos rech América.

E 75 mil
chi e ajtijoxelab’ ri ketijoxik chi rij nab’ejsaxik q’alanik rech maj b’anoj k’ax pa qatinamit, pa le junab’ uq’ijol tijonem ri’. 

Noticias Recientes