Tajin kachomaxik rech kek’oji pa joremal ri tinamit rech San Mateo Ixtatán, Chinab’jul

Are taqim uterenb’exik rech kechomaxik ri winaqil rech kek’oji pa chomab’al joremal ri tinamit rech San Mateo Ixtatán, Chinab’jul, xuquje’ rech kakub’isaj ub’anik ri cholchak chi’ pa we junab’ ri’, are rech kanimax ub’anik ri chomatal chik maja’ kab’antaj ri’, rech kil jachike ri rajwaxik chi ke ri tinamit ri’, are la’ katajin uch’ob’ik uchomaxik pa le molinik ruk’ ri Comisión rech Verificación xuquje’ Seguimiento (COVES), ri k’amom ub’e ub’anik rumal ri Vicepresidente Guillermo Castillo xuquje’ chi’ k’u ri’ xchoman pa ub’i’ ri Ministerio rech Gobernación  ri Primer xuquje’ ri Tercer Viceministro, Carlos Franco Urzúa xuquje’ Carlos García Rubio ri’.

Pa le chomanik ri’ xya’taj wi ub’ixik ri qas runimalil ri chak b’anom ri’ pa le ya’b’al joremal, ri kiwa’lisab’al ri tinamit chi’ che ri keriqitaj wi che chomanik ri ministerios xuquje’ ri wokajilal ri’ rumal ri’ eri Primeri Viceministro xub’ij k’ut che karajin upaqb’axik uchuq’ab’ kajilab’al ri wokajil ajchajil tinamit chi’ pa tinamit rech San Mateo Ixtatán ri’ chomam chik che pa 2021 ri’ e k’o 64 chi eqa’lenelab’ ketaq pa chajinem chi’.

Xuquje’ k’o jun patrulla ruk’ jun kejch’ich’ kakoj chi’ xuquje’ tajin uchomaxik rech k’o jun peraj juyub’ kaya’ kumal ri q’atb’al tzij chi’, rech kayak ri kachoch ri e ajchajil tinamit chi’ xuquje’ tajin uchomaxik kaqaj jun peraj juyub’ rech kaq’ax wi ri subestación ajchajin tinamit ri’, xuquje’ tajin ukub’isaxik ukojik ri ya’olchajinem chi’ xuquje’ rech kak’is ub’anik ri nimab’e rech ri ukaj uwach ri Franja Transversal del Norte ri’ rumal k’u ri’ tajin uchomaxik kab’an ri’ 480 chi b’anoj puqchajinem chi la’ k’ut.

Rumal ri’ eri Viceministro García Rubio xub’ij che b’anom chik waqib’ molinem chomanik rumal ri  Tercer Viceministerio rech Gobernación pa San Mateo ri’, k’o molinem chomanik kab’an ri’ rech kakoj umolik kitzijolil ri comisiones comunitarias rech ri Q’atenik k’ax chi ke e ajk’amol b’e chi’, chi ke ri COCODES xuquje’ chi ke alcaldías auxiliares ri’.

Kab’an ri’ ri k’uttijonik chi rij kub’sib’al k’u’x jikomal ri’ xuquje’ rech ketatab’en ri winaqil ri’, rech ya’ltzijol rech k’uttijonem chi rij pa jikom ukojik ri redes sociales kab’an ri’, jeri’ uwachtzijonem rech  sexting xuquje’ grooming ri’ chi ke ixoqib’ e ajk’amol b’e xuquje’ chi ke molaj ixoqib’, k’o keb’ comisiones rech Prevención Comunitaria rech Q’atel k’ax chi ke Ixoqib’ ri’, rech kakoj k’ak’ Comisión Municiap rech Q’atel k’ax ub’i’ COMUPRE, rech k’o kipatan kakib’an pa le Consejo Municipal rech molaj ixoqib’ pa tinamit ri’, xcha’ ri Tercer Viceministro ri’. 

Noticias Recientes