Tajin ya’ik uchuq’ab’ ri k’ak’ taqanem pa rachoch tz’apib’al japache’ ri’

Eri b’anow k’ak’ taqanem pa rachoch taq ri japache’ tz’apib’al ri’ are tajin ub’anik ri’ rech kasuk’umaxik, rech kab’an kowilaj chajinem xuquje’ rech kab’an kaq’atexik taq ri nik’aj molaj b’anol kax k’a pa taq rachoch japache’ tz’apib’al pa Iximulew. Eri jun nimachak qas rajawaxik kab’an ri’ are ri katijoxik ri k’ak’ wokaj rajchajinelab’ ri Wokajil Japache’ Tz’apib’al (SP) ri k’ak’ chik uch’ob’ik ub’anik pa le kanimaxik ri winaqilal pa amaq’ tinamit.

“Eri uq’atexik ri molaj b’anol k’ax ruk’ ri narcopolítica ri’ are la’ taqim uq’atexik rumal ri taqa’amaq’. Kojtajin k’ut che ub’anik nimachak ri’ rech ri k’olem pa taq ri japache’ rech ub’anikil ta chik e’universidades kumal ri e’ajb’anol k’ax”, xcha’ ri k’amal b’e Amaq’, Bernardo Arévalo, ri xnab’ej che ub’anik ri ya’ltzijolib’al ub’i’ “La Ronda”, pa le Palacio Nacional rech Uk’u’x Nimatinamit.

Xopan b’a’ pa le nim ya’ltizolib’al ri’ le ministro rech Gobernación, Marco Antonio Villeda Sandoval ruk’ ri secretaria rech Comunicación Social rech ri Presidencia, Karina García ri’. Pa le xub’ij wi, le nim tat Villeda xub’ij k’ut che ri chakunem ub’anom ri are, man xaq ta ri’ rech are kub’an tane’ ri chajinem pa taq rachoch japache’ tz’apib’al xane’ are rech kub’an utzilal rech kuya’o ri uchakub’alil uchokonsab’alil ri wokajil japache’ tz’apib’al ri’, ri sib’alaj naj chik tzaqom kanoq. “Qaraj k’o chik kak’al lajuj junab’ chik q’axenaq ri’ man k’ot jun chik k’ak’ rachoch japache’ tz’apib’al yakon tane’ pa Iximulew”, xcha’.

Yakon k’ak’ rachoch tz’apib’al ri japache’

Eri uyakik rachoch taq ri japache’ tz’apib’al are rech kakib’an chik ri chajinem pa le SP, rech ketz’apib’ wi nik’aj e’itzelalaj xib’ib’anel b’anol k’ax xuquje’ rech man kakititz’o ta chik kib’ pa taq ri japache’ tz’apib’al rech ri amaq’ tinamit, eri ministro Villeda xub’ij che q’atim uwach ri rachoch ri japache’ tz’apib’al “El Triunfo ri’” rumal ri’ yakom taj, rumal k’o jun ximonik b’anom chi rij pa q’atb’al tzij rech jun Sala Mixta rech ri Corte rech Apelaciones rech rulewal tinamit rech Izabal ri’.

“Chi rij wari’ xaqataqo utayik rech kesax ri jun ximonik ri’ pa le 31 rech marzo kanoq rech pa junab’ ri’. Kojtajin k’ut che reyexik rech are kachomax ri’ rumal ri Corte rech Constitucionalidad (CC) ri’. Are k’ut qeye’m uj kachomax wa’ rumal ri nim q’atb’al tzij ri’ rech kuq’atij uwach ri jun ximon tzij ri’ rech b’a’ kaqayak ri nim rachoch ri japache’ tz’apib’al ri’ rech are xa’ pa jun junab’ kayaktaj wiri’ pa junab’ ri’”, xcha’ ri taqawokajnel ri Ya’olchajinem pa Amaq’ Tinamit.

Xuq’alajisaj wa’ ub’ixik che xb’antaj kowonem xchomatajik ri k’axk’olil kutzilal pa taqachak ri’ are xchomatajik ri are la’ man kuya ta pa usaqilal kab’an ri nab’e taq tojob’al chi rij taq, uq’atim k’ut ri cholchak rech ri yakib’al ri nim rachoch ri japache’ tz’apib’al rech Masagua, Escuintla ri’. “Kojtajin che ujaqik uwach rech jachin kab’anow ri nim yakon nim rachoch ri japache’ tz’apib’al rech Masagua ri’”, xcha’.

Ri k’ak’ wokaj ajchajinelab’ rech japache’

Eri reqa’lenelab’ ri Subdirección rech Recursos Humanos del SP, pawe q’ij kamik tajin kak’amik e 300 chi ajchajinelab’ rech kechakun chuwe’q kab’ij pa rachoch tz’apib’al ri japache’. Eri q’ij junab’ rech tijob’enik are k’o pa keqale’nib’alil ri e’ajno’jinel rech ri tijob’al ub’i’ Escuela rech Estudios Penitenciarios, k’o pa le kilómetro 19.5, nimab’e kab’e pa  Pavón ri’, pa le nimalaj rachoch japache’ tz’apib’al ri’ k’o Fraijanes.

“Kamajtaj katijoxik pa junio ri’ rech kak’is katijoxik pa k’isb’al ik’ rech octubre. Pa aninaqil k’ut, kamajtaj katijoxik pa jun k’ak’ tijob’enik chi ke ri ri e 300” chi ajchajinelab’ xcha’ le nim tat ministro Villeda. Pa le b’anob’alil ri’, sib’alaj xuya ub’ixik chi k’o nim upatanib’al ri jun wokaj e’ajchajinelab’ ri utz katijoxik kab’anik, ri keki’kotik kechakunik xuquje’ ri k’o chom kajil ketojik rech keqaj taj pa b’anow itzelil jacha’ xkib’an ri xek’oji kanoq.

Eri kakojik ri k’ak’ taq ajchajinelab’ rech ri japache’ tz’apib’al are k’ut kakiya uchuq’ab’ ri uchakunik ri SP. Are katob’anik rech kab’an utzilaj b’anow chajinem xuquje’ rech uq’atexik k’a xri’ pa taq rachoch ri japache’ tz’apib’al ri’ pa rulewal amaq’ tinamit.

Noticias Recientes