Xechapataj oxib’ molaj b’anol k’ax kumal ajchajil tinamit ri’

Pa unimaxik ri ya’olchajinem xtaq ub’anik rumal ri Taqawokaj rech Iximulew xuquje’ rumal ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), eri reqa’lenel ri División Especializada rech Investigación Criminal (DEIC), eri reqa’lenel ri Wokaj Ajchajinelab’ Q’atenel taq Pandillas (Dipanda), rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xuquje’ kuk’ rajq’atol tzij ri Ministerio Público (MP), pa we q’ij kamik 18 rech agosto ri’, xkib’an k’ut kak’al chi b’anoj tzukunem ya’olchajinik ri’, rech sib’alaj xkitzukuj xkisolij xuquje’ rech xkik’am b’i ri jastaq q’alajisab’al chi rij ri b’anoj k’ax pa nimatinamit Iximulew, pa Santa Rosa, pa Xe’laju’, pa Escuintla, xuquje’ pa Retalhuleu ri’.

Pa le b’anowem ri chak ri’, eri k’amal b’e rech ri wokaj ajchajil tinamit, Héctor Hernández ruk’ ri K’amal b’e rech Investigación Criminal, Adal Rodríguez xuquje’ ri q’atb’al tzij ri’, xkitzuj koq che xb’antaj kowonem xechapik oxib’ chi molaj banol k’ax ri sib’alaj kakitoq’ij pwaq, ruk’ k’ax chi ke winaq ruk’ ri keqele’n xuquje’ elaq’ ri’.

Ri ya’olchajinem tzukunik pa wokajilal ri’

Eri katajin ri’ are uwach ri kcha’ik ri ajchajil tinamit pa wokajilal ri’ xuquje’ are uwach ri Ya’olchajinem rech Upatanexik ri Transformación Policial (ETP), pa le kesaxik b’i ri e Itzel taq ajchajinel ri’ e k’o jo’ob’ chi reqa’lenel chajin tinamit ri xkib’an toq’inik pwaq xechapataj ri’, ri xkib’an itzelb’anoj ruk’ ri keqele’n ri’ pa le kchak patan ri’, xcha’ ri subdirector General, Rodríguez ri’.

Eri xechapataj ri’ e are a Cruz David Hernández Pérez, 31 ujunab’,a Byron Adolfo de la Cruz González, 33 ujunab’, a Alan Alexsander Ramos Ramos, 31 ujunab’, a Álvaro Tomas Velásquez Maldonado, 35 ujunab’ xuquje’ a Enner Esaú Orozco Monzón, 32 ujunab’ ri’, ri e rajchajinelab’ tinamit e k’o pa le comisaría 41 ri’.

Eri tzukunem chi kij ri’ are la’ xterne’x ub’anik rumal k’o jun winaq pa awalik xe’utzuj loq, are chi’ eri ajchajinelab’ ri’ aretaq xkiq’atij ub’e ri jun ch’ich’ pa Coatepeque ri’, are chi’ xkitaq uwujil ri ajb’inisal rech ri’ man k’ot uwujil reqam ri’, xkitoq’ij Q2000 chi pwaqil chi re rech man kakichap ta b’i pa q’atb’al tzij, xcha’ ri Rodríguez ri’.

Eri nik’aj kakib’an elaq’ pa uwachwuj kematz’ib’ q’aq’nil ri’

Pa taq ri puqchajinem ri’ sib’alaj xeq’atexik jun molaj b’anol k’ax kib’i’ kab’ixik “Los Gálvez” e are la’ kakeleq’aj kachib’al winaqib’ ruk’ kitzijol pa taq uwachwuj kematz’ib’ q’aq’nil, rech te k’u ri’ kakikoj kib’ che kachalal ri winaq ri’, rech kakijo’saj chi rij taq jastaq kakitaq b’i chi ke, rech kakitoq’ij chom pwaq chi ke rech kataq loq ri jastaq oqxa’nib’al chi ke pa nimatinamit naj, xcha’ ri subdirector Rodríguez.

Rumal ri’ xechapatajik a Carlos Antonio Gálvez Zuleta, 25 ujunab’, a José Rolis Gómez Contreras, 50 ujunab’, a Edwin Ariel Soto Pérez, 29 ujunab’, a Leonardo Isamel Argueta German, 23 ujunab’, a Heivin Giancarlos Pérez Gómez, 20 ujunab’, xuquje’ a Lester Ricardo Donis Castañeda ri’, e are kab’ixik xkib’an chom elaq’ xuquje’ xkimol pwaq maj pa usaqil ri’. Xriqitaj keb’ chi ch’aweb’al kuk’.

Kaq’atexik ri ajtoq’il pwaq ri’

Eri subdirector Rodríguez xub’ij ri’ che ri chak pa wokajilal ri’ are la’ tajin kumal ri wokajil ajchajil tinamit, rumal ri’ xb’antaj kowonem xechapataj jun molaj b’anol k’ax e uwinaqil nik’aj kib’i’ kab’ixik ““olo Para Locos” rech ri Barrio 18, ri xkitij kikamisaxik ri winaq rech xkitoq’ij pwaq chi ke ri e ajk’ayinelab’ xuquje’ ri ajb’inisal ch’ich’ kech winaq pa nimatinamit, rech pa Retalhuleu xuquje’ rech pa Xe’laju’ ri’.

Eri nik’aj b’anol k’ax che ri xechap ri’ e are a Adolfo Dolores Mateo Gómez, al Tania Giannini Barrios Santiago, al Maura Yomira Monzón Ixcot, a Santos Irene Hernández Gramajo, al Yesica Vásquez López, al María Ángela Gómez Pérez, al Glendy Carolina Baten Vásquez, al Yulisa Ramos Gómez xuquje’ al María Juárez Hernández de Muñoz ri’, kab’ixik e ajb’anol toq’inik pwaq ri’. Xuquje’ e are jun pa le b’anoj k’ax ri’ nik’aj xtaq kichapik pache’ tz’apib’al  ri’ e lajuj e ajpache’ ri’.

Ri utzukuj pa awalik loq kumal winaqilal

Eri director General, Hernández sib’alaj xe’usuk’ij ri winaqilal che ri kab’an k’a xchi ke kumal e ajchajil tinamit xuquje’ kumal nik’aj chik b’anol k’ax, chakib’ana toq’ob’ chakib’ij loq pa le 110 kuk’ e ajchajil tinamit, pa le 1574 pa le antiextorsiones xuquje’ pa le 3032-7356 pa Inspectoría General (IG) ri’.

Eri b’iw ub’ixik ri’ are pa awalik xecha’ ri q’atb’al tzij rech kakiterne’j utzijol ri b’anoj k’ax ri’ xuquje’ rech kakiq’axej pa q’atb’al tzij ri’ nik’aj e Itzel ajchajil tinamit xuquje’ ri ajb’anol k’ax ri’. 

Noticias Recientes