Xjach ub’ixik ri chak b’anom ri Mingob xuquje’ ri b’ano’n Transformación Polciial ri’

Pa tzijolinem ri’, eri Ministro rech Gobernación, ruk’ ri Primer Viceministro rech Seguridad, ruk’ ri Tercer Viceministro rech ri Q’atenel ri K’ax kuk’ ri Taqanel Ajchajil Tinamit, paq’ij 26 rech abril, xkijach ub’ixik uwach ri Cholchak Taji rumal ri Taqawokaj rech ri Ya’olchajinem xuquje’ rech ri B’ano’n Transformación Policial ri’ 2022-2023.

Eri runimal uwach chak ub’anom rumal ri taqawokajil ri’ are ri suk’ub’anik xb’an pa le Nimrachoch ri Gobernación xuque’ ri jastaq chakub’al xloq’ik. Raq’ansab’al kajil rachak rech pa Uk’u’x Nimrachoch pa Nimatinamit xuquje’ xkojik ri Plataforma rech ri Comunicación rech Datos Estadísticos rech Incidencia Criminal (PLAIDEC) ri’.

Xuquje’ xukoj ri chakuja ub’i’ Unidad Aérea rech Gobernación (Unagob) xuquje’ rech ri Unidad rech Control Telemático (UCT); xuquje’, ri Dirección Criminal rech Investigación Criminal (Digicri), ri Inspectoría General xuquje’ ri uwokik uwach ri Primera Conferencia Regional kech Ministros xuquje’ Secretarios rech Seguridad xuquje’ rech B’ano’n Transformación Policial (ETP), che ri taqom ub’anik rumal ri K’amal B’e rech Iximulew.

Ub’anikil ri chakum

Eri K’amal B’e rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xuya ub’ixik che are uwach ri Cholchak rech Tijonem rech ri ETP, xb’an kowonem rech xkoj ri k’ak’ retal tijob’enik rech oficiales rech chajin tinamit, rech ketijoxik ri k’ak’ reqa’lenel ri PNC, eri umajik ri Centro Universitario Policial xuquje’ ri yab’al uchuq’ab’ eta’manik xuquje’ ri b’anoj chak kumal ajchajil tinamit pa le k’uttijonem chi kech. Eri ukab’ puq e ajtijoxel e 25 kuwach chi eqa’lenel rech comisaríasf xuquje’ unidades especializadas che ri teremb’em katijoxik chech ri inglés Tzij ch’ab’al.

Eri Cholchak rech Jikib’am Taqanib’al ruk’ ri Uwokib’alil xjach uwach upwaqil rech tojb’al uchak patan, tajin yab’al uchuq’ab’ ri b’anoj tzukno’jchak, ri ilonem kachomaxik ri ixoqib’ xuquje’ ak’alab’ che ri kik’ulmam k’ax xuquje’ rech yab’al uchuq’ab’ ri chak rech ri Departamento rech Tránsito.

Pa Cholchak rech Chajinem pa Taqawokajil rumal ri’ koj ri Inspectoría General, tajin ukojik b’anoj pixab’nik na’ojinik xuquje’ ri b’iw b’ixik kumal ri winaqil, are la’ xuya’ pa retal rech xcha’ik kuwach ri 425 chi ajchajil tinamit, k’ 458 chi tojb’al xkoj chi kij winaq rumal keniman ta Tzij xuquje’ e k’o 365 chi winaqil xechapaik, xcha’.

Pa le Cholchak rech Uloq’axik Kichak Ajchajil Tinamit xpaqab’isax ri kajil ri ajchajinelab’. Xuquje’ pa le nab’e ub’anob’alil ri’ are xkoj kajib’ chi tijob’al kiwa e 5 mil 145 chi ajchajil tinamit xuquje’ pa le ukab’ ub’anob’alil ri’ xeto’ik e 14 mil chi eqa’lenelab’, rech xtaqixik ukojik pa we junab’ xuquje’ pa jun chik junab’, 27 chi comisarías ri ya’tal kiwa kirikil ri katojom taj.

Xuquje’ xub’ij che ri katajin ujachik 37 chi atz’iyaqb’alil ri’ rech kajach pa ronojel 80 mil ri’ xuquje’ kaloq’ik 10 millones ub’aq’ chi k’aqb’alil. Pa le Yakob’al Rachoch ri’ xuquje’ ri Ch’ich’ rech Chajinem ri’, kayak ri’ lajuj chi rachoch ajchajil tinamit, kakoj ri’ ri Centro Regional Antinarcótico (CRA), Kawok Rachib’al ri Hospital rech ri PNC kayakik, keloq’ 430 chi ch’ich’ patrullas, 3 mil ajkejach’ich’ xuquje’ kasuk’umaxik ri taller rech Material Móvil ri’.

En k’u ri’ ri Cholchak rech Tecnología xuquje’ Innovación xb’an k’ak’ che uwach ri nuk’ulem taq tzijol rech tzukno’jchak ri’, xoksax ri cholchajinem tzukunik, xloq’ik 2 mil 723 chi kemtz’ib’ab’alil ruk’ uwujilal xuquje’ 30 mil chi cuentas retal uwachwujil pa Google, Workspace xuquje’ xloq’ 60 equipos MI3 ri’.

Ri puqchajinem rumal ri PNC

Eri subdirector General rech Operaciones rech ri PNC xuya ub’ixik ri junumisab’al rajilab’al b’anoj k’ax ri’ pa le oxib’ nab’e k’isb’al taq junab’ ri’ rech ri  2000 al 2022 ri’.

Xub’ij ri’, che pa jo’ob’ uq’ijol rech taqa’amaq’il pa qatinamit ri rech pa k’isb’al taq oxib’ junab’ rech jujun taq k’amoj ub’e amaq’il, eri rajilal are kuq’alajisaj che pa 2020 pa le 2022 eri b’anoj k’ax are xopan pa 88.5 ri’ are kuk’utu che jun nim xqaj pa rajilab’al ri b’anoj k’ax rech jo’lajuj chi kamisanik xb’an chi kech ri winaqil ri jastaqil winaqilal. Xub’ij ri’ che pa enero pa le abril rech 2023 k’o 140 chi b’anoj kamisanik xkb’anik, man je ta ri’ pa le junab’ kanoq.

Pa k’isb’al ri’ xub’ij k’o ri tzukunik b’anom, e k’o winaq e chapom b’i e taqom b’i pa nik’aj chik nimatinamit, k’o tzukunik b’anom pa japache’, k’o riqon jastaq awan kunab’al riqom, k’o kiqajib’al xik’ach’ich’ tulisam uwach xuquje’ rachoch b’anob’al awan kunab’alil, k’o ri awan porom uwach xuquje’ uk’u’ b’anob’al awan kunab’al, ruk’ nik’aj chik chakum ri’.

Noticias Recientes