Xjachataj jun puq chi ch’ich’ chech ri Departamento rechTránsito rech uq’atexik riqon k’ax pa nimab’e

Eri Ministro de Gobernación, David Napoleón Barrientos, ruk’ ri Primer Viceministro rech Seguridad, Carlos Enrique Franco xuquje’ ruk’ ri Director General rech ri Wokajil AjchajilTinamit (PNC), Héctor Leonel Hernández, xkijach pa uq’ab’ riNan K’amal b’e rech ri Departamento rech Tránsito (DT), Sara Bolaños, 17 chi kejach’ich’, jun jek’b’al ch’ich’, jun ch’ich’ rech kab’inisaxik, oxib’ ch’ich’ pickup xuquje’ keb’ microbuses are la’ uwach ri b’anowem yab’al uchuq’ab’ ri Choltaqanemrech Yab’al Ch’ich’ xuquje’ Yakon ja pa le ub’anob’alil riCholtaqanem rech Transformación Policial ri’. 

Eri Barrientos Girón xub’ij che ri xjach ri’ are la’ rech kuya’ uchuq’ab’ ri uchakunik ri wokajil chajin tinamit xuquje’ rechare kab’an che ri ya’olchajinem winaqil pa tinamit, rech taqimuq’atxik riqon k’ax pa taq nimab’e kumal ri ch’ich’ rech majjun winaq kakam ta chik are la’ ri k’ax qas k’ulmam pa taqrulewal qatinamit. 

“Man kujkowon taj kaqata tane’ che ri Departamento rechTránsito rech PNC rech kuq’atej ri riqon k’ax pa nimab’e kumalri ch’ich’ keb’inisax kumal winaq ri’ rech utz b’a’ kekojik, eri17 chi kejach’ich’ ri’ are la’ uwach pa ronojel ri 47 che ri xejachpa ik’ enero rech ri 2023”, xcha’ ri taqawokajnel rech riya’olchajinem pa Qatinamit.  

Eri K’amal b’e rech PNC sib’alaj xuya ub’ixik che naj junab’ chik ok’owinaq man ya’om ta uchuq’ab’ yab’al uch’ich’ ri DT ri’, rumal ri’ sib’alaj xumaltyoxij che ri K’amal b’e Amaq’ Alejandro Giammattei xuquje’ ch eri Ministro Barrientos Girón rumal xkiya’o ri puq kejach’ich’ che ri wokajil ajchajil tinamit, are la’ kub’an nim upatan pa le q’atenik taq riqon k’ax kumalch’ich’ pa taq niimab’e ri’. 

Ri choltaqanem rech Ya’olchajinik

Pa le yab’al uchuq’ab’ ri ya’olchajinem, eri Barrientos xub’ijche paq’ij q’ij ri’ kab’an upatanexik ri cholchak 30-2022 ri’ xmajtaj loq ub’anik k’a paq’ij rech ri 24 rech octubre k’a paq’ijkamik, are la’ jun komonchak xb’an ruk’ ri Ministerio rech riDefensa (Mindef); rumal ri’ sib’alaj e are jun ketajin pachajinem pa nimatinamit ri’ xuquje’ rech kakitzukuj uwachjuntir ri k’ax b’anom rumal ri’ pa keb’ ik’ ri’ sib’alaj xqajuchuq’ab’ ri b’anoj k’ax ri’ man je ta ri’ ruk’ ri 2021 kanoq. 

“Pa wuqq’ij ri’ ruk’ ukojik ri kejach’ich’ pa chajinem ri’ are la’ rech qas kaq’atataj uwach ri riqon k’ax pa nimab’e, jeri’ kojtajin che ub’anik ri ya’olchajinem pa jalajoj taq wokja rechri nimatinamit ri’ che ri qas kab’an wi nim elaq’ chi ke riwinaqil keb’i che kaqan, chi ke ri ch’ich’ xuquje’ pa jujun taqwokom achochib’al ri’” xcha’ ri ministro. 

Eri nimpatanel ri’ xub’ij che sib’alaj maltyox k’o ri jun utzalajtzijonem kuk’ ri q’atb’al tzij rech El Salvador ri’ rumal ri’ xb’antaj kowonem xechapataj b’i e 100 chi pandilleros ri’ rixeriqitaj b’i pa rulewal qatinamit, e k’i chi ke xeqajach b’i pakaq’ab’ ri q’atb’al tzij rech ri nimatinamit ri’ k’o apanoq. Xub’ijche pa jun chik junab’ kab’an na ri’ ri nimatzijolinem pa rulewalpuq nimatinamit kuk’ ri ministros rech ya’olchajinem patinamit, kuk’ ri rech gobernación xuquje’ ri q’atb’al tzij; xub’ijk’ut che kek’oji ri nima’q patanelab’ rech k’i taq nimatinamit ri’ xuquje’ are la’ kataqix ub’anik jun utzalaj tzijonem chomanikkuk’.

Noticias Recientes