Xtz’apix uwach ri tijonem rech tzij inglés chi ke reqa’lenelab’ ri PNC

Paq’ij viernes 11 rech noviembre xtz’apix uwach ri b’anoj tijonem rech tzij inglés ri xiya chi kech ri 24 reqa’lenelab’ ri Wokoj Ajchajil Tinamit (PNC) e rech ri División rech Seguridad Turística (Disetur) xuquje’ e reqa’lenelab’ ri División Nacional rech Puertos, Aeropuertos xuquje’ Puestos Fronterizos (Dipafront) ri’. Eri b’anon nimaq’ij are xb’an pa le Teatro Dick Smith rech ri Instituto Guatemalteco Americano (IGA), k’o pa zona 4, rech pa uk’u’x nimatinamit.

Eri tz’apib’al tijonem are xk’am ub’e rumal ri Ministro rech Gobernación, David Napoleón Barrientos ri’; le Directora General rech ri IGA, Ana Sylvia Ramírez ri’; le Director General rech ri PNC, Héctor Hernández ri’, xuquje’ le Director Académico rech ri IGA, Héctor Alvarado ri’. Xuquje’ pa kib’i’ kijalwachixik ri k’ak’ e no’jchakunel ri, xk’oji ri ajchajinel ub’i’ Baudilio Ixtumul ri xutzijonik chi rij ri b’anoj tijonem xk’is uwach ri’.

Chi k’u ri’ eri Ministro Napoleón Barrientos xub’ij che “ri b’anoj tijonem are la’ jun uwach ri runimal Ub’al Upatanexik K’ak’ Wokoj Ajchajinelab’. Rumal ri’, k’o nim upatanib’al katerne’x b’anoj tijonem, rech kach’ob’ik k’ak’ taq eta’mab’al chakunem, rech k’ak’ reta’maxik cholchak puqchajinem tzukunik rech b’anoj nima utzilem chi kech ri winaqil e aj iximulew”, xcha’.

Wari’ are ri nab’e wokoj k’ak’ eqa’lenelab’ rech chajin tinamit ri utz ub’anik kakik’iso uwach ri jun b’anoj tijonem pa keb’ tzij ch’ab’al. Eri b’anoj reta’maxik ri’ are uwach le jun nab’ejsab’al choltijonem kumal ri q’atb’al tzij rech ri IGA. Pa le junab’ 2023 ri’, chomatal chik rech kamajik ruk’ katijonem e 100 chi reqa’lenelab’ chajin tinamit, xcha’ ri Ministro Barrientos.

Eri Directora Ana Sylvia Ramírez xub’ij che ri wokoj chakuja ri pa ub’i’ k’o rare’ chi’, are sib’alaj utz kurilo ri tob’anik b’anom tionem chi ke e ajchajil tinamit, are wa’ kuwa’lijsaj kuwach ri e ajchajinel ri’ rech sib’alaj utz ub’anik ri chajinem kumal ri PNC. Xuquje’ xub’ij che ri IGA chakuja ri’ ujaqom ruchi’ rachoch chi ke ri jachin kakaj kakitijoj kib’ che ri tzij inglés chi’.

Tijonem pa keb’ uwach tzij ch’ab’al

Eri e ajchajil tinamit rech ri keb’ wokoj chakuja ri’ e are xetijoxik pa ik’ mayo pa octubre rech pa junab’ ri’, kumal ajtijonelab’ e na’winel pa le tzij ch’ab’al ri’. eri b’anoj tijonem rech xch’ob’ik ri tz’ib’atalik xuquje’ pa ub’anowem ri’, rech ukojik pa le jalajoj uwach b’anowem pa le tijonem rech pa keb’ tzij ch’ab’al ri’.

We lele’ wokoj e puqchajinel are xecha’ik rech xek’oji pa le b’anoj reta’maxik ri tzij ch’ab’al inglés ri’, rumal k’ut e are qas ketzijon kuk’ ri winaq e wa’katel naj kepe wiri’ are ke’opan chi’, are kek’oji chi’ xuquje’ are keb’e che b’enam pa taq ri k’olib’al wa’katem uxulanik rech pa Ixmulew.

Noticias Recientes