E k’o 60 chi winaqib’ xechap pa kaq’atexik e ajtoq’il pwaq ri

Pa le 23 rech noviembre ri’, xb’an ri nimatzukunem ub’i’ “Operación Muralla”, rumal ri’ eri reqa’lenelab’ ri Subdirección General rech Investigación Criminal (SGIC) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) rech xetob’an ruk’ ri Fiscalía rech Q’ateb’al Extorsión ri’ rech ri Ministerio Público (MP) ri’ pa le 100 chi tzukunem xkib’an pa Iximulew, Escuintla, Sacatepéquez, Quetzaltenango, Suchitepéquez, Retalhuleu xuquje’ Petén, ruk’ wa’ xkikowij kaq’atexik ri nik’aj molaj b’anol rech pandillas ri’. 

Eri K’amal B’e rech ri PNC, Adal Rodríguez Najarro, xub’ij ri’ che ri xb’antaj ri’ are la’ uwach ri tzukunem chajinik xb’an ri’ rech xechapik ri 64 uwinaqil molaj b’anol k’ax ri’, ri e uwinaqil ri pandilla rech ri Barrio 18, rech ri Mara Salvatrucha (MS) kuk’ nik’aj chik e ajb’anol k’ax ri’. “Eri nik’aj b’anol k’ax ri’ e are kab’ixik xkib’an b’anoj taq k’ax xekamisanik, e k’o winaq xkik’am b’i rech xkib’an k’ax chi ke, k’o xkib’an toq’inik pwaq, e k’o sib’alaj xkitoq’ij pwaq pa amaq’el, ri xkichomaj b’anoj k’ax ri’, k’o xkib’an nim xib’inik winaq, k’o xkib’an k’ax chi ke ri ixoqib’ xuquje’ e k’o xkib’an kamisan winaq ri’”, xcha’. 

Xuquje’ eri Rodríguez Najarro ri’ xub’ij “eri tzukunik ri’ are la’ xb’anik rech xterenb’ex rij ri tzukno’jchak xb’an chi kij ri pandillas ri’ xuquje’ ri chi rij taq b’anoj toq’inik pwaq. Rumal ri’ sib’alaj kinloq’aj ri ya’olchajinem tzukunik kumal ri wokajil ajchajil tinamit xuquje’ kuk’ ri winaqilal ri’, rumal k’u wa’ k’o jun utzilaj q’atenik b’anoj k’ax xb’antaj ri’, rumal ri’ xqaj loq uchuq’ab’ ri b’anoj taq k’ax kamisanik xuquje’ xeq’atatajik ri nuk’wokaj kamisanelab’ ri’”. 

Eri jun chi ke ri puqchajinem tzukunik xb’antaj ri’ are la’ xuya’ pa retalil rech xb’antaj kowonem xchap jun itzelalaj kamisanel ub’i’ a Germán Eduardo Mazariegos López, 23 ujunab’, pa le comunidad Agraria Mercedes, Colomba Costa Cuca, pa Xe’laju’. Are ri jun achi ri’ kab’ixik xe’ukamisaj keb’ rajchajinelab’ ri Sistema Penitenciario (DGSP) pa Coatepeque ri’, pa le 19 rech julio rech ri 2023 ri’. 

Pa le kachoch ri winaq xtzukux ri’, chi la’ k’ut eri wokajil ajchajil tinamit xkiriq ri’ Q 69 mil 684 chi pwaqil, keb’ chi k’aqb’alil, 43 ub’aq’ k’aqb’alil ri utz kakojik xuquje’ 18 chi ch’aweb’alil, ruk’ nik’aj jastaq maj pa usaqilal ri’. eri nik’aj winaq ri’ kab’aixik xek’am b’i pa q’atb’al tzij ri’, rech kechomax ri’. 

Noticias Recientes