E k’o oxq’o’ (1 mil 200) chi e q’apojil xe’ok pa le Komon rech Kipatanil Alab’om alitom ri’

Eri Rox Viceministerio rech Q’atenik b’anoj k’ax rech ri Ministerio rech Gobernación k’o k’i uwach ucholchak ri’ rech ketijoxik ri alab’om alitom ri’, pa le upatanil ri Jachakunb’al rech ri Prevención Comunitaria ri’ (UPCV).

Chi ke ri cholchak ri’ eri Komonb’al rech Ketatb’enik Alab’om Alitom ri’ pa le komon b’anoj patan ri’ ri q’apojil k’o 14 pa 29 kijunab’ ri’, eri e k’amal b’e pa le komon winaqilal, ri xetijox chi rij taq k’i uwach b’anoj chomanem, rech kakijipij ub’ixik ri b’anob’al ri eta’mab’alil ri’.

Eri Fausto Reyes rech ri Sección rech Kitatb’enik xuquje’ rech Kimoloj Alab’om Alitom rech UPCV, pa taq le moloj ri’ keno’jisax wi chi rij ri nab’ejsab’al q’atenik k’ax ri’, rech b’a’ eri alab’om alitom kekowin k’ut kakib’an wa’ pa taq le kik’olib’alil ri’ xuquje’ rech k’o jun nim ke’xnik kiwa’lijsaxik kakib’an pa juntir ri’.

Eri mulinem ri kab’an chi jujun taq jo’lajuj q’ij ri’, eri ub’anikil ri’ are chi’ qas kachomax wi ri nab’ejsab’al ri uq’atexik b’anoj k’ax pa molaj ri’, ri b’anikil kab’an pa molajil ri’ xuquje’ ri ub’e’al chak ri’ jacha’ ri ch’ob’otal uk’amom uwach ri’, rech kuya’ chi ke ketijonik xuquje’ keno’jinik chi rij b’anob’al wa, etz’anem, q’ojomanik, b’ixonik, je’alil b’anikil, ri kub’an chi ke rech kaketa’maj ub’anikil nab’ejsab’al q’atenik k’ax ri’, rech ukojik wari’ pa taq le kik’olib’alil ri winaqilal ri’ jacha’ ri rajawaxik chi ke xuquje’ ri utz kakil ri alab’om alitom ri’.

Eri Eleazar Perez, k’amal b’e rech ri tinamit Mixco kub’ij, ruk’ we jun cholq’axchak ri’ k’o k’i b’anikil xketa’maj rech kakib’an taq ri itzel taq b’anikil ri maj pa usaqil, rech kechomanik xuquje’ rech qas kakich’ob’ k’ut we utz ri’ ri kakichomaj, rech kakijipij reta’maxik ub’ixik chi ke winaq ri’ xuquje’ rech kakito’o ri alab’om alitom pa taq kik’olib’alil kepe wiri’.

We kamik e k’o k’ut e 72 chi mulinik pa we amaq’ pa le ketatb’en wi e oxq’o’ (1,200) chi alab’om alitom ri’ chi ke ri’ eri 56% e ixoqib’ xuquje’ eri 44% e achijab’ ri’.

“Eri Kimulub’al ri e q’apojil Alab’om Alitom are jun jamalil kech alab’om alitom che ri kikaj kakib’an nab’ejsab’al q’atenik b’anoj k’ax pa taq kik’olib’alil ri’”, xcha’ ri Reyes.

Eri cholq’axnem ri’ we kamik k’o ri kuchakuj pa le kab’lajuj (12) chi tinamit ri’ ri sib’alaj e cha’om chik k’i uwach ri kakichomaj: ri ropanob’al b’anoj k’ax ri’ xuquje’ alitom che ri kekanaj e yowab’ ri’.

Eri b’anoj ri’ che ri kikoj pa taq le jujun tinamit ri’ le k’o uk’amal ruk’ ri uk’axk’olil pa taq winaqilal che ri kub’an k’ax chi ke ri winaqil, jacha’ ropanib’al ub’anikil ri Cholchak rech Uq’atexik kekanaj e yowab’ ri alitom pa le ub’i’ PLANEA  ri kichakun pa le waqxaqib’ chi tinamit wari’: pa Izabal, pa Chinab’jul, Jalapa, pa K’iche’, Alta Verapaz, pa Escuintla xuquej’ pa Chuwi’meq’ina’ ri’.

Noticias Recientes