Eri cholchak Pirámide kujaq k’ak’ b’e rech tijonik chi ke ri alab’om, alitom kuk’ ri q’apojib’ ri man e k’o taj pa le tijob’al

We jun cholchak ri’ kub’ij chi k’o 935 winaq tz’ib’am kib’i’ pa we junab’ re tijonik 2026, xuquje’ kuxolij ri tijonik chi rij tijob’al ruk’ b’anom uq’atexik ri k’axk’olil k’o chi kixo’l ri alab’om alitomab’ ri’

Ri nimalaj chak Pirámide kuya’ uchuq’ab’ ri ya’talik rech tijonik xuquje’ eta’manik chi ke ri ab’om alitom, ri q’apojil ri kuk’ ri e nima’q taq winaq ri man e k’o ta pa ri tijob’al, ruk’ le jun ub’e’al tijonik chi rij ri tijob’al che ri kukoj uchuq’ab’ rech kutob’ij uwa’lijik ri tijoninem xuquje’, pa junam q’ij, rech uq’atexik ri k’axk’onem ri kutukuj ri k’ax b’anob’al chi kixo’l ri alab’om alitomab’.

Ri ya’om uchuq’ab’ rumal ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) pa reqale’n uchak ri Viceministra rech Uq’atexik ri K’axk’olil xuquje’ ri B’anow Mak, ri ya’om chi ke ri winaq k’o 13 kijunab’ ri maja’ kakiq’axej ri nab’e q’attijonem, ri ukab’ q’attijonik xuquje’ ri b’achillerato, jeri’ ya’tal chi ke chi rij ri eta’manik rech kakich’ob’ chak. Eri ch’ob’ow chomanem ruk’ ri no’jib’al rech uq’atexik k’ax chi rij, rech unimarsaxik ri utz keta’mab’alil ri k’ak’ ab’omab’ alitomab’ ri’.

Eri uwach we nima choltijonik ri’, k’o ri kik’utb’al ri ab’omab’, alitomab’ ri’ chi rij ri kitijoxik xuquje’ chi rij ri utzilaj b’e kiriqom pa le nima choltijonem rech retzb’exik Pirámide ri’.

Kwaj kinwa’lijsaj wib’”

Ri Percy k’o par i cholchak Pirámide rech Villa Canales ri’. Xuterene’j ri utijoxik rib’ pa le nab’e q’attijonem (primaria) xuquje’ eri cholchak ri’ xub’an jun utzilaj ya’talil chi re ri are rech kub’an jun k’aslemal jalajoj ri q’ij petinaq ri’. rumal taq ri jun itzelalaj winaq k’o apan chi naqaj ri k’o wi kanoq, rumal ri’ eri are ruk’ ri rachalal xkik’ex ri kachoch rech xek’oji wiri’.

“Xink’ex b’a’ ri wachoch kink’oji wiri’ rumal ri k’axk’olil ri’. Sib’alaj k’ax ri xk’ulmatajik, man kuwaj taj kinya’ kan ri nutijoxik wib’. Are chi’ xinweta’maj uwach ri choltjonem Pirámide, xinriq jun utzilaj b’e rech xinterene’j ri nutijoxik wib’ pa nab’e q’attijonem (primaria) ri’, xcha’. Xuquje’ kub’ij chi jun chi ke ri urayib’al are kuk’iso utijoxik rib’ rech kareta’maj uchuq’ab’ rech ajsuk’umal ch’ich’ (meca´nica automotriz) ri’.

Kimik ri’, ri nimajal urayib’al are kuterene’j utijoxik rib’ rech kuriqo ri ri rayib’al k’o pa uk’u’x. “Kuwaj kink’iso nutijoxik wib’, kuwaj kinweta’maj mecánica automotriz. Kinrayij rech kink’iso ri nutijonik rech ya’tal chuwe ri utzilaj ri q’ij petinaq”, kub’ij chik. Ri uk’aslemal kuk’utu che ri tijonik are jun utzilaj chakub’al rech q’ateb’al ri k’ax chi ke ri ab’omab’, alitomab’ kuk’ ri e q’apojib’ ri e k’o pa k’axk’olil, we kaya ri utzilal chi ke are kakiwa’lijisaj kib’ pa kik’aslemal xuquje’ rech ke’el taj pa le tijoninem.

Ukojik ri winaq pa le komon

We to’b’al ya’talik sib’alaj k’o nim upatan xuquje’ kub’an k’ak’ b’e pa kik’aslemal ri winaq, rumal ri jalajoj taq ri ka’x xkiya’ kan ri kitijonik, kimik ri’ k’o chi jun kib’e chi kiwach rech kakitijoj chi kib’ xuquje’ rech keq’ax che utz’aqatisaxik ri kirayib’al pa le kik’aslemal xuquje’ pa le kichak ri’.

Pa taq we q’ij kimik, eri Pirámide k’o wajxaqib’ rachoch pa taq jujun tinamit kachakun wiri’. Pa le rulewal ri nimatinamit rech Iximuulew k’o pa le zona 4, pa zona 18, pa zona 21, pa Villa Nueva, pa Villa Canales xuquje’ pa  Chinautla. Xuquje’ k’o taq rachoch tijob’al pa uk’u’x tinamit B’oko’ (Chimaltenando xuquje’ pa Xolq’a’ (Jocotenango, Sacatepéquez) ri’.

Pa le junab’ 2026 xkitz’ib’aj kib’ 935 chi winaq, ri k’o ya’talil chi ke rech kekoj pa taq tijonik ri kutzukuj ri utzilaj k’irisanik pa ronojel kik’aslemal ri’ xuquje’ rech Kuriq k’ak’ b’e rech kakiterene’j ri kitijob’exik xuquje’ ruk’ ri chak kaketa’maj.

Je wari’, eri cholchakub’al Pirámide kutun ri tijonem ruk’ ri chajinik, ruk’ ri rayib’al rech keya’ik k’ak’ b’e ya’talil chi ke ri ab’omab’, alitomab’, e q’apojib’, rech uchuq’ab’irisaxik ri kirayib’al pa le kik’aslemal xuquje’ rech katob’anik rech kek’oji taj pa b’anow k’ax, rech ketzalijik pa le tijonem meq’axik pa ch’oj pa k’ax ri’.  

Noticias Recientes