Eri jun tijob’enik ri kq’aik chi uwach na ri atz’iyaqbalil

Eri k’ak’ ajchajil tinamit rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit xeq’ax pa jun tijoninik ri kuya nimantzij jikomal, eta’manik, jikom b’aqil kik’el ch’akulaj rech taq no’jib’al rech kapatanexik ri winaqilal.

Chi rij ri ratz’yaq jun ajchajil tinamit rech ri Wokajil Ajchajin Tinamit (PNC) k’o jun tijob’enik ru kumajij b’i nab’e ri ropanik pa taq ri b’e. Eeri kitijob’exik ri k’ak’ taq ajchajil tinamit are kutaqij uya’ik man xaq ta jun chuq’ab’il ri b’aqil kik’el ch’akulaj ri’, xane’ rech kakich’ob’ ri suk’ilal no’jib’al xuquje’ ri rajawaxik kab’an pa jun patanexik ri’ ruk’ qas nimanik pa jikomal, uquje’ rech kato’ik ri winaqilal pa amaq’ tinamit.

Chrij ri ratz’yaq jun ajchajil tinamit rech ri Policía Nacional Civil (PNC) k’o jun tijob’enik ri kumajij b’ik nab’e chuwäch ri ropanik pa taq ri b’e. Ri kitijob’exik ri k’ak’ ajchajil tinamit kutzukuj uya’ik ma xaq ta xwi chuq’ab’il rech ch’akulaj xuquje’ chak, xane’ xuquje’ eta’manik, suk’alil nojib’al xuquje’ ri rajwaxik rech kb’an jun patanixik ruk’ qas nimanik, jikomal xuquje’ to’b’äl rech ri tinamit.

Q’axenaq oxib’ mil kajilab’al ri tijoxelab’ rech ajchajinelab’ pa le la 58.ª molaj ri’, ri chajinem ketijoxik. Pawe q’ij ri’ kaketa’maj chi rij taq jalajoj uwach runimal tzij ri kuya kichuq’ab’ rech ya’ik kichakub’alil rech ketob’ik wexa’ k’o ri k’axk’olil ri kepe ri’. Eri k’ak’anik rilik ch’akulaj ri’ are kutob’ij ri tijonik, ri k’aslmal k’u’xaj ri b’anob’alil puqchak tzukunem pa ajchajin tinamit.

Junam ruk’ ri b’imanoq pawe tijob’enik ri’, eri winaqil rech ri jun molaj ri’ kakik’am kun tob’al pwaq pa ik’ ri’ rech Q1,200 ri’, Ruk’ taq nik’aj chik to’to’nib’al pa le tijob’al, pa taq le q’ij kek’oji pa le nim tijob’al ri’, jacha ri katz’iyaqb’al, kiwujil, kiwa kirikil ri kilik ri’ xuquje’ ri kikunaxik. We taq chakub’al tob’alil ri’ rech pa amaq’el kek’oji xuquje’ kakik’am uchuq’ab’il uchuq’ab’ ri katijoxik, rech kakik’am kachq’ab’il ri nimatzij pa jikomal rech pa le katijoxik.

Reta’maxik nimatzij pa le umajib’alil ri katijoxik

Ri kiq’ij ri ajtijoxelab’ ajchajil tinamit b’anom ruk’ jikomal tzij. Ri b’anik k’ak’ ch’akulil k’u’x kub’an ri jun nab’e taq uwach ri katijoxik ri’ rech kuya uchuq’ab’ ri rajawaxik rech b’anik ri chak rech ajchajinem. Chi rij wari’ k’o tijonik kakib’an rech wuj, jacha rech k’aslemalil winaq, q’atb’al tzij xuquje’ rech taq tijob’enik ch rij ri chak rech chajinelab’.

Chi kixo’l taq ri tijonik k’o ri utz’ib’axeik b’ixik wuj xuquje’ ri uno’jib’al rech chajinik. We eta’amanik rajawaxik kakojik chi upam ri taq taqanib’al, b’anob’alil xuquje’ ri jikib’am tzij rch ri q’atb’al tijob’al. We eta’manik rajwaxik kkojik chupam taq ri taqanib’al, ri b’anob’al xuquje’ ri jikib’am tzij rech ri q’atb’al tijob’äl.

Man xaq ta ri’ eta’manik rech kakojik ri atz’iyaqb’al

Ri tijonik rech ri k’ak’ ajchajinelab’ kuk’am b’e lajuj ik’, pawe q’ij kijunamataj k’i uwach tijonik xuquje’ ch’akulal b’anob’al.

Ri jujun ub’eyajik tijonem rech kuya na’ojib’al rajawaxik rech b’anik patanib’al chajinem. Eri kirayib’al k’ut, are chi’’ akkik’is we tijonik pa k’i taq q’ij ri’, eri k’ak’ ajchajinelab’ kakich’ob’o che ukojik ri atz’iyaq ri’ rech uk’amik jun nimalaj chak chi uwach ri tinamit.

Man xaq ta ri’ ub’anik ya’ik uchuq’ab’ ri b’aqil kik’el ch’akulal ri’ ri reta’maxik ri chajib’al ri’, eri tjob’enik ri’ kutzukuj uya’ik ajchajinelab’ pa tinamit ri kenimanik ruk’ suk’alil, reqa’lexik ri chak ri’. Ri tijonik are kak’is ruk’ jun b’iw uxlab’al tzij rech ronojel ri’: ri atz’yaqb’al kuya uwach ri ajchajinel, emu wa’ ri jikomal, ri eta’manik, ri utzilaj taq no’jib’al xuquje’ ri rayib’al rech patanexik ri kaq’alajisan chi kiwach ri winaq pa tinamit.

Jun cha’ik b’anom ruk’ ri rayib’al rech pataninem

Pane’ b’a’ konojel kakaj ke’uxik chajinelab’ rech ri PMC, eri rutzijol rech xub’an chi ke ri k’ak’ ajtijoxel chajinelab’ rech xkicha’o ke’ok pa le chak ri’ man junam taj ri xikitoj wi kib’.

Che ri Saraí Aguilar, ri kpe pa San Marcos, ri urayib’al are rech patanexik ri xumaj loq pa ranima’ k’a pa uch’itil na. Are’ ch’uti’n na xeril ri chajinelab’ pa kichak, jun ka’yeb’al ri xuk’asuj pa ranima’ ri rayib’al rech katob’anik pa ri tinamit.

Ri urayib’al are’ kux jun chajinel ri ke’uto’o ri winaqil ruk’ chajinik xuquje’ ri patanexik chi ke ri winaqilal. Eri ali kuya uq’ij utzijoxik ri utob’anik ri e rachalal pa rachoch jacha’ jun nimalaj chuq’ab’ rech uk’amik b’ik ri tijonïk, xuquje’ karoyob’ej kechakun ruk’ suk’alil xuquje’ reqa’leb’al chak are’ chi’ kel loq.

Ri k’ak’ elik chi uwach tijob’al kuto’ ri uchuq’ab’ ri PNC xuquje’ kuya uq’axik kiwach ajchajinelab’ rech kakitoq’ij b’anik ri chajinik rajwaxik chi ke ri winaqil. Ri uk’iyik ri kajilal ri ajchajinelab’ are jun tob’anik rech ri q’atb’al tijob’al ri’ rech kukowisaj ri chajinik xuquje’ rech kikojik ri Wokajil Ajchajil Tinamit pa ronojel rulewal ri amaq’ tinamit.

Noticias Recientes