Eri ropanik ri Iximulew pa le nimalaj riqb’al tzij chuwachulew xuya ub’ixik runimal upatan ri chajinik pa kematz’ib’, ri utz’ib’axik ri b’i’, ri no’jb’al xuquje’ ri uterne’xik ub’e ri chak rech kuya uchuq’ab’ ri jikomal pa taq ri molaj chak.
Ri viceministra rech Tecnología, Karen Ortiz, xopan pa kematz’ib’ rech kach’awik pa le 46.ª Riqb’al tzij rech ri Comité rech no’jchakunem rech ri Mecanismo rech Seguimiento rech ri Implementación rech ri Convención Interamericana q’ateb’al ri elaq’ pa q’atb’al tzij MESICIC, pa le nimalaj cholchak ub’i’ “Uq’atexik xuquje’ uch’ojixik ri elaq’ pa q’atb’al tzij ri k’ulmatajem ruk’ ri etzelal chak pa kematz’ib’”.
Pa le uch’awb’al, eri chak katajin kub’ano ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) xuquje’ xub’ij chi k’o nim upatan uya’ik uchuq’ab’ ri kowinem rech ri molaj chak ruk’ ri usuk’umaxik ri k’ak’eta’mab’al rech keq’atexik xuquje’ ke’ilitaj ri k’axk’olil rech elaq’ pa taq q’atb’al tzij ri’.
Eri Viceministra xub’ij che ri k’ak’chakub’al jacha’ ri chajinik pa kematz’ib’ab’al, ri usolik ri tz’ib’an b’i’, ri no’jchakub’al xuquje’ ri ub’e’al rech uterne’xik kakito’ rech ke’ilitaj ri taq b’anikil, keq’atex nab’e ri k’axk’olil xuquje’ kaya’ uchuq’ab’ ri chajinik pa ri molaj chak pa we q’ij kamik ri sib’alaj tajin kok pa kematz’ib’.
Xuquje’ sib’alaj xub’ij che ri k’ak’eta’mab’al are jun nimalaj chakub’al rech man xaq ta rech kutzukuj ri etzelaj b’anow taq elaq’ pa q’atb’al tzij, xane’ rech kaq’atexik ri etz’elaj rech kak’ulmataj taj. Rumal ri’ sib’alaj rajawaxik kachakux ri no’jchakub’al rech ri b’anom ruk’ taq eta’mab’alil, ruk’ ri solinik xuquje’ pa kowinem pa le k’ak’eta’mab’alil.
Eri ropanik ri Amaq’ Iximulew pawe nimalaj k’olib’em tzij rech uwachulew xuya’ uq’ij ri komonix taq reta’maxik ruk’ ri no’jb’al chi rij ri k’axk’olil kutoq’ij ri k’exnik pa kematz’ib’ab’al pa che chajinik, ri jikomal rech ri winaqil xuquje’ rech uq’atexik ri elaq’ pa q’atb’al tzij, xuquje’ rech ya’ik uchuq’ab’ ri tob’anik pa molaj chak chuwach ri k’axk’olil pa kematz’ib’ab’al.
Ruk’ ri we b’anowik, eri Mingob kuya chi jumul chik utzij rech kuya’ uchuq’ab’ taq ri taqawokaj chak ri juntir jikom ri’, ri k’ak’ xuquje’ kowoninaq1 rech kakikoj ri k’ak’eta’mab’al rech kenab’ej che uq’atexik uchuq’ab’ ri k’axk’olil xuquje’ rech kachajix ri pwaq ri’, xuquje’ ri patanik pa tinamit.
