Eri q’atb’al Tzij xkitunu kichuq’ab’ pa ub’anik utz ya’olchajinem winaqil ri’

Eri Ministro rech Gobernación ruk’ ri al Primer Viceministro rech Seguridad xuquje ruk’ ri Quinto Viceministro rech  Antinarcóticos, paq’ij 22 rech febrero ri’ xkijach pa uk’utik uwach ri Cholpatanem Chakunik 2023, chi kuwach ri rajchomanelab’ ri Comisión rech Gobernación rech ri Congreso rech ri Amaq’il. Eri riqoj ib’ xb’an pa le Salón Guatemala k’o pa le wokomja rech ri Organismo Legislaivo, zona 1 rech pa uk’u’x nimatinamit.

Pa le xuya ub’ixik, Eri Taqawokajnel rech ri Ya’olchajinem pa qatinamit xub’ij k’ut eri ub’e’al ub’anik cholchak ri’, are rech kaq’atexik ri b’anoj taq k’ax, rech uq’alik b’anoj k’ax kumal ri’, rech kaya kichuq’ab’ ukowonib’al b’anoj kichak ri wokajil chajinelab’ xuquje’ rech kaya uchuq’ab’ ukkub’isaxik kato’ik pa kik’aslemalil ri winaqib’ ri’.

Rumal ri’ eri taqawokajnel ri’ xub’ij eri waqib’ uwach cholchak rech Transformación Policial ri’, are tajin kuwa’lijsax uwach rumal ri K’amal b’e Amaq’ Paxil pa le upatan ri Taqawokajnem ri’. “Pa le chakum chik uwach, k’o ri kachoj kejemch’ich’ xuquje’ patrullas kejach ri’, rech kekoj nik’aj chik rachoch tijob’al kiwach e ajchajin tinamit, rech kaloq’ ri chokonsab’al rech ya’olchajinem xuquje’ k’o jun paqab’isanik Q600 rech uwi kajil ri ajchajin tinamit rech PNC ri’” xcha’.

Rumal ri’ eri Ministro rech Gobernación xuya utzijol che we cholchak rech keloq’ik 2 mil chi kejemch’ich’, rech are kajachik pa ta ri sedes polciales ri’. Xuquje’ rech kaloq’ik ri tob’chakub’al rech no’jtob’anik, rech kab’an jun nimanem ya’olchajinem winaqil ri’.

Pa le nab’e riqb’al ib’ kumal ri q’atb’al Tzij rech Gobernación kuk’ ri ajchomanelab’ ri’, xb’an b’a’ uchomaxik ub’e’al uwach rech are katob’anik pa le b’anoj ya’olchajinem puqtzukunik ri’ ri are b’anom ri’ pa le kaq’atexik ri nuk’wokaj b’anol k’ax, jacha ri narcotráfico xuquje’ kuk’ ri kakib’an ri k’ax pa rulewal taq nimatinamit e k’o apanoq.

Noticias Recientes