K’o jun molaj b’anol k’ax e ajk’ayil awan kunab’alil xechap pa taq tzukunem pa Alta Verapaz ri’

E job’ chi uwinaqil jun molaj b’anol k’ax kakib’an elaq’ xuquje’ ke’ok pa kachoch winaq ri’, e are ri xechap kamik kumal reqa’lenel ri Comisaría 51 rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), are chi’ e b’enaq pa jun b’insal ch’ich’ camionetilla pa le kilómetro 508 rech ri Franja Transversal del Norte, rech rulewal tinamit Cobán, Alta Verapaz.

E nik’aj winaq xechapik xch’ob’otaj kuwach e are a Edi Alexander Melgar Hernández, 39 ujunab’, a Víctor Manuel Barrera Chamalé, 36 ujunab’, a Jairo Raúl Chacón Lara, 33 ujunab’, a Karen Lisbeth Martínez Campos, 35 ujunab’ xuquje’ jun a hondureño ub’i’ Kelvin Daniel García Martínez, 25 ujunab’, ri kab’ixik xkikoj kib’ che e reqa’lenel ri División Especializada rech Investigación Criminal (DEIC) rech ri PNC, rech xe’ok pa kachoch winaq rech xkib’an elaq’nik, are chi’ xkib’an ri elaq’ xkik’ex ri placas ri ch’ich’ xuquje’ te k’u ri’ xekanimajik.

Pa le tzukunem xb’an ri’, eri wokajil ajchajil tinamit xkiriq kajib’ chi k’aqb’alil ri maj uwujil, ri jun xkeleq’aj pa 2023, ruk’ keb’ tz’apib’al uqul, kajib’ placas rech b’insal ch’ich’, k’i tolvas k’ia ub’aq’ k’aqb’alil utz kakojik, jeri’ waqib’ chalecos xuquje’ kajib’ gorras ruk’ retalil ri kakikoj ri e ajchajil tinamit. Xuquje’ xriq jun rachib’al wuj xaq b’anom kumal rech ke’ok pa taq kachoch winaq, jun chaleco antibalas xuquje’ waqib’ chi ch’a’web’al rech eqam ri xpis b’i kumal ri q’atb’al tzij rech kakitzukuj juntir uwach.

Are chi’ xil ri kitzijol kumal e ajchajil tinamit, xch’ob’ik che are jun achi ub’i’ a Jairo Chacón ri xq’alajin chi k’o umak elaq’, kamisanik, b’anoj k’ax ub’anom xuquje’ uwajom rib’ xuquje’ eri jun chik a Víctor Barrera are ub’anom k’ax, k’o k’aqb’al kareqaj xuquje’ kub’an ri k’ax.
Eri jun ub’i’ a Edi Melgar xuquje’ al Karen Martínez k’o ri elaq’ kib’anom.

Eri e ajchajil tinamit xkib’ij eri chakunem tajin ub’anim rumal ri K’amal B’e Amaq’ Iximulew pa reqele’n ri Ministerio rech Gobernación (Mingob) are la’ rech kachajix ri tinamit winaqil e aj iximulew, rech q’atenik ri k’ax xuquje’ ri molaj b’anol k’ax. Konojel ri xechapik xek’am pa q’atb’al tzij chi rij ri k’ax xkib’ano rech kechomaxik. 

Noticias Recientes