K’o nimalaj pwaq rajil ri riqom chik pa we junab’ ri’

Eri Q’atb’al tzij rech Gobernación ri’, are ajk’amol ub’e ri’ rumal ri Ministro Gendri Reyes Mazariegos, pa uwokataqanik ri Quinto Viceministro, Fernando Rodas De León xuquje’ ruk’ upuqchajinem tzukunik ri Sub Dirección General rech Ajtzukunel Q’atenik ri Awan Kunb’alil ri’ (SGAIA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) xekowon che uriqik nimalaj taq awan kunb’alil eri pwaq rajil are Q. 3, 795,923,610.48 ri’ esam chi ke ri narcotráfico ri’.

Chi ke ri sib’alaj riqom chik kumal e ajchajil tinamit ri’ xkib’ij che k’o 11,011.81 chi upajb’alil cocaína ri’, eri pwaqil rajil are Q. 1,131,372,142.04, are la’ riqom chik pa taq ri b’anoj taq ya’olchajinem tzukunik ri’ ri b’anom ri’ ruk’ utob’anik ri tzukno’jchak b’anom ri’ rumal ri Ministerio rech ri Defensa Nacional jeri’ rumal ri Ministerio Público ri’.

Xuquje’ riqom chik pa ronojel ri’ 21,522,840 raqan ichaj tiko’n rech Amapola ri’ eri pwaq rajil are Q. 538, 071,000.00 ri’ are wa’ jun nim retal ri xb’antaj kowonem xriqitaj pa le junab’ 2021 ri’. Are wa’ kutun rib’ ruk’ ri nab’e ruk’ ri xriqitajik xporox ri’ eri pwaqil rajil are 3, 334,726 raqan ichaj rech marihuana ri’ xuquje’ k’o 1,764,492 raqan ichaj tiko’n rech coca riqom eri rajil are Q. 1,250, 522,250.00 xuquje’ k’o Q. 17,644,920.00 chi pwaqil rajil ri’.

Pa le rajilab’alil ri riqom kanoq ruk’ ri xporox ri’ rech kajib’ nimaja rech b’anob’al awan kunb’alil ri’ eri rajil are kopan pa Q. 800,000,000.00 chi pwaqil ri’ xuquje’ eri jastaq riqom kanoq are kopan pa 374 chi ch’ich’ ri’, 12 chi rapapch’ich’, wuqub’ nimajukub’, 286 chi k’aqb’alil, xuquje’ 12,045 chi ub’aq’ k’aqb’alil, 371 chi k’olib’al rech b’ilob’al ub’aq’ k’aqb’alil ruk’ jun nimpoq’sab’al, ronojel wa’ eri rajil are kopan pa Q. 37,497,735.00 chi pwaqil ri’.

Ronojel ri pwaqil riqom ri’, rech aj iximulew, ri dólares, ri pesos mexicanos, ri euros xuquje ri lempiras ri’, eri wokajil ajchajil tinamit xekowon k’ut che uriqik pa ronojel ri’ Q. 14,240,888.40 chi pwaqil ri’, wa’ ri’ kutun rib’ ruk’ ri riqom kanoq, are la’ xub’ano rech utz upatanixik xb’an ri cholchak rech tzukun rech xuquje’ ri q’atenik xb’antaj rumal ri K’amal b’e Taqawokaj rech pa Amaq’il xuquje’ rumal ri Taqawokajnem rech Ya’olchajinem pa Amaq’ ri’ rumal ri’ nim xeq’atenik chi ke ri narcotráfico ri’.

Noticias Recientes