Pa kub’al k’u’x kab’an ri cholchajinem pa le uq’ijol ri ukab’ cha’onem pa tinamit

Pa kub’al k’u’x kab’an ri cholchajinem pa le uq’ijol ri ukab’ cha’onem pa tinamit

Eri e 42 mil chi reqa’nelab’ ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) ketajin che b’anoj puqchajinem tzukunik rech pa kachajixik ri winaqilal ri’ xuquje’ rech uq’atexik b’anoj k’ax b’anoj ch’ojinik pa tinamit pa le uq’ijol ukab’ cha’onem ri’, ri kab’an ri’ pa le 20 rech agosto ri’. Eri b’anoj chajinem kumal ri wokajil ajchajil tinamit ri’, are la’ rech kanimax pa juntir uwach ri’ ri ya’talil chi ke ri winaqilal pa ucholalejil  pa tinamit Iximulew.

Eri Ministro rech Gobernación xub’ij che chomatal chik rech kakub’isax ub’anik ri chajinem pa tinamit ri’, chi uwach na, pa uq’ijol ri’ xuquje’ are ok’owinaq chik ri uq’ijol ri cha’onem ri’. “Kab’an uterenb’exik ri chajineik pa Casa Presidencial ri’, pa le Rachoch ri Taqawokajnem Ya’olchajiinik pa Amaq’ xuquje’ pa le Dirección General rech ri PNC, rech kakub’isax kachajixik ri winaqil e aj iximulew che ri ke’opan pa cha’onik ri’ pa jikomal joremal ri’ xuquje’ rech kek’oji pa ilonik pa aninaqil wexa’ k’o kak’ulmataj ri’ pa le ukab’ b’anoj cha’onem pa tinamit”, xcha’.

Rumal ri’ eri K’amal B’e rech ri PNC, sib’alaj xub’ij che are kechajixik ri winaq e ajcha’onelab’ xuquje’ rech uq’atexik ri ch’ojinik kab’an pa taq tinamit, rumal ri’ eri ajchajinelab’ ketaq ri’ pa 3 mil 825 chi uk’olib’alil ri b’anob’al cha’onem pa le ukab’ cha’onem pa juntir rulewal tinamit. “Eri puqchajinem ri’ are la’ kab’an ri’ pa le uq’ijol ukab’ b’anoj cha’onem pa ronojel rulewal tinamit. “Eri puqchajinem are la’ qas kab’an ri’ pa taq ri uq’ab’ tinamti che ri kak’ulmataj wi b’anoj k’ax ch’ojinik xkuquje’ chi la’ che kab’an wi pa jumul chik kicha’ik ri k’ak’ taq k’amal b’e ri’”., xcha’.

Ri chajinem pa uq’ijol cha’onik ri’

Eri Plan rech Seguridad 32-2023 ri xtaq ub’anik rumal ri K’amal b’e rech Iximulew pa le reqele’n ri Ministerio rech Gobernación (Mingob), are qas utaqim uchajixik pa kik’aslemal ri winaqil, xuquje’ ri ya’talil chi ke rech ke’opan pa le nimacha’onik pa le 20 rech agosto ri’. xuquje’ rech ub’anik kowilaj puqchajinem kumal ri e ajchajil tinamit pa ronojel rulewal taq ri tinamit, rech uq’atexik ri k’ax ri ch’ojinik che kak’ulmataj tane’ pa tinamit ri’.

Eri wokajil ajchajil tinamit e are sib’alaj kechajinik xukquje’ keq’atenik pa taq ri uk’olib’alil tinamit ri’, rech kakilo wene’ e k’o winaq taqom kichapik xuquje’ wene’ k’o ri jastaq maj pa usaqil kariqitaj ri’. xuquje’ rech kakiwa’katisaj ub’anik che kaqan, chi rij kejach’ihc’, xuquje’ pa siwan tzilib’inb’e che ri k’ax keriqitaj wi ri winaq, rech taqim uq’atexik ri b’anoj taq ri k’ax xuquje’ rech k’o ri b’anoj chajinem chi ke ri winaqil.

Xuquje’ eri helicópteros rech ri Unidad Aérea rech ri Ministerio rech Gobernación (Unagob) ri’ kechajin pa kaqiq’ pa sutz pa mayul cho kaj rech ketob’anik pa le chajinem kab’an kumal ri wokaj e ajchajinlab’ ri’ rech kub’al k’u’x joremal tane’ kab’an ri nimacha’onem pa tinamit ri’. 

Noticias Recientes