Pa uwokajil ri Q’atb’al tzij Suk’umalil ri’ xjuch’ uwach ri nuk’choman q’atoj tzij pa taqawokajilal ri’

Pa le ukaj Encuentro Regional rech ri Instancia Coordinadora rech ri Modernización rech ri Sector Justicia ri’, pa le 30 rech septiembre ri’ xb’an pa le kamenta rech Las Capuchinas k’o pa La Antigua Guatemala, Sacatepéquez ri’. pa le nim molinem ri’ xkiriq wi kib’ ri Ministro rech funciones rech Gobernación, Carlos Franco Urzúa; le Nimanan k’amal b’e ri Organismo Judicial (OJ), Silvia Patricia Valdés; le Fiscal General xuquje’ rajtaqanel ri Ministerio Público (MP) ri’, Consuelo Porras, xuquje’ ri Secretario rech Comunicación Social rech ri Presidencia, Kevin López ri’.

Xuquje’ xek’oji pa le molinem ri Secretario Ejecutivo rech ri Instancia Coordinadora rech ri Modernización Justicia, Héctor de León ri’; ri Director General rech ri Instituto rech ri Defensa Pública Penal (IDPP), Idonaldo Fuentes ri’; ri Directora General rech ri Instituto rech ri Asistencia xuquje’ Atención chi ke Víctima rech ri Delito, Mayra Carrillo ri’, xuquje’ ri Directora General rech ri Instituto Nacional rech Ciencias Forenses (Inacif), Ingrid Romero ri’. pa le nim molinem ri’ xek’oji rajpatanelab’ ri uq’ab’ ri taqawokajil xna’tix kib’i’, rech kechoman kuk’ rajpatanel taq ri q’atb’al tzij ri’.

Ri nim molinem pa uk’ux’ rulewal qanimatinamit

Pa le nim molinem ri’ xek’oji e ajchakunelb’ rech taq ri rulewal tinamit rech Sacatepéquez xuquje’  Chimaltenango ri’. Are xcha’w ri ujalwachinel ri Ministro ri’ xub’ij: “Eri b’anoj molinem pa taq rulewal tinamit ri’ are la’ rech kuwok uwach xuquje’ kutun uwach kichak ri jujun taq wokajilal pa taq le b’anoj kichakunik. Rumal ir’ eri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), pa amaq’el pa komon tajin kachoman kuk’ ri taqawokajil, ri gobernaciones, ri k’amoj ub’e chak xuquje’ kuk’ rajtz’ib’anelb’ ri Amaq’ ri’.

Pa le b’anoj chakunem ri’ eri taqawokajnel xub’ij che pa le Ministerio rech Gobernación ri’ tajin utoq’ixik ub’anik ri Estrategia rech Transformación Policial ri’ rech wokib’al uwach jo’ob’ cholchak ri’ rech Tijonem, rech Wokajilal xuquje’ rech Organización, rech Controles Internos, rech Tecnología xuquje’ Innovación xuquje’ rech Infraestructura xuquje’ Movilidad ri’.

Uya’ik kiq’ij kichak patan reqa’lenel ri PNC

Eri patanel ri’ xub’ij: “Keb’ chik rachoch tijob’al kiwa e ajchajil tinamit kojom pa le comisarías 11 xuquje’ pa 16 ri’, chi la’ kaya wi kiwa e 2500 chi reqa’lenel e ajchajil tinamit ri keriqitaj pa chak ri’. chomam chik kakoj wuqub’ rachoch tijob’al kiwa ri’ pa le 2023 ri’. xuquje’ kajach ri’ 700 chi k’ak’ kejach’ich’, pa rulewal tinamit. Jeri e suk’ub’am chik 84 chi autopatrullas ri’, jo’lajuj chi kejach’ich’ ri’ xuquje’ keb’ nimach’ich’ ri’ pa taq le suk’umal uch’ich’ ri wokajil ajchajil tinamit2.

 “Pa ronojel ri’, je k’o 24 chi reqa’lenelab’ ri División rech Seguridad Turística (Disetur) xuquje’ ri División rech  Puertos, Aeropuertos xuquje’ Puestos Fronterizos (Dipafront) ri’, ketajin che b’anoj tijob’enik pa keb’ tzij ch’ab’al pa le rachoch ri Instituto Guatemalteco Americano ri’”, xcha’.

Nimatob’anem pa Uwokajil Taqawokajilal

 “Eri juch’uj uwach wujilal ri’ rech Entendimiento Interinstitucional are rech kub’an upatan che ri Amaq’ iximulew ri’ rech ya’tal nimatob’anik chi kuwach ri taqawokaj ri’, rech kuya uchuq’ab’ ri chak b’anom rumal ri Instancia Coordinadora rech ri Sector Justicia”, are wa’ sib’alaj xuya’ ub’ixik ucholajil ri Secretario rech Comunicación Social rech ri Presidencia, Kevin López ri’.

 “Kukub’isaj k’ut ri ya’talil chi ke ri winaqil e aj iximulew rech ketzijob’ex kuwach xuquje’ ri e ajchomanelab’ keriqitaj pa taq nimatinamit e k’o apanoq, rech kak’am uq’ab’ ri nab’e uwach tzijolil, rech kajipix uwach ub’anik chi ke ri kechakun pa le wokaj q’atb’al tzij rech Iximulew ri’”, xcha’ ri a López.

Jachakub’al pa Sacatepéquez ri’

Are wa’ uwach ri ucholb’al b’anoj patan, eri Ajk’amal b’e rech ri Organismo Judicial ri’ xub’an retal ujachik ri uq’ab’ rachoch jachakub’al ri Instituro rech ri Asistencia xuquje’ Atención rech ri Víctima rech ri Delito ri’, ri xkojik pa le Q’atb’al tzij Ajq’atel B’anoj K’ax chi ke Ixoqib’ ri’ ruk’ ri nik’aj chik b’anoj k’ax chi ke ixoqib’ rech Sacatepéquez ri’.

Noticias Recientes