Ri Q’atb’al tzij rech Gobernación, Gendri Reyes Mazariegos, xuya’ ub’ixik ucholajil ri ya’olchajinem b’anom pa tinamit rech San Marcos ri’

Pa uwachwuj pa k’amq’aq’nil ri’ eri Q’atb’al tzij rech Gobernación ri’, Gendri Reyes Mazariegos, xuya’ utzijol che ri K’amal b’e Amaq’il Dr. Alejandro Giammattei Falla, chi ke ri Consejo kech Ministros xuquje’ viceministros ri’, chi ke ri Gobernador Departamental ri’ xuquje’ chi ke ri e Ajkalte’ib’ rech rulewal tinamit rech San Marcos ri’ ri ya’olchajinem b’anom ri’, are uwach ri Cuarta Gira Presidencial ri’, rech xuya’ ub’ixik ucholajil che ri b’anoj k’ax kamisanik are la’ xqaj uchuq’ab’ man ilom ta ri’ k’a pa waqib’ junab’ ri’.

Rech kab’an kowonem kachakux wari’, eri Ministro xub’ij che katajin k’ut 89 chi b’anoj tzukunem pa kachoch winaq ri’, e 51 chi winaqil xechapaj loq ruma xeq’alajin kumal ri e ajtzukno’jchak ri’, e 64 chi ak’alab’ xuquje’ 37 chi ri’j winaq xechapatajik, xuquje’ k’o wuqub’ chi k’aqb’alil, ruk’ 23 chi ch’a’wib’al xuquje’ 16 chi ch’ich’ xuquje’ waqib’ chi kejach’ich’ xriqitaj ri’, xuquje’ b’anom chik 6,820 chi puqchajinem ri’ xuquje’ 3,671 chi puqchajinem b’anom kumal ri ajchajil tinamit ri’.

Xuquje’ e 2,595 chi winaqil e chapom ri’, e 18 chi ch’ich’ xuquje’ 25 chi kejach’ich’ e riqom ri’, xuquje’ k’o 69 chi k’aqb’alil riqom chik, 435 chi ch’ich’ xuquje’ 314 chi kejach’ich’ e chapom ri’.

Xunimarisax ri ya’olchajinem ri’

Pa le tinamit rech San Marcos ri’ suk’ub’am ri subestación 42-42 pa San José Ojetenam ri’ xuquje’ pa le Subestación 42-85 rech pa El Quetzal, xuquje’ riqom chik k’ak’ qojom ja rech ri oxib’ Subestaciones ri’ rech ke’uxulan chi la’ ri e ajchajinel ri’ xuquje’ rech k’o utzalaj chajinem winaqil kab’an ri’.

Pa le kaq’atexik kuwach ri narcotráfico ri’ ri Ministro Reyes Mazariegos xub’ij rumal ri’ xb’antaj 125 chi puqchajinem tzukunik kumal e ajchajil tinamit xuquje’ k’o 31 chi tzukno’jchak rech q’atenik awan kunb’alil, chupisam chik uwach 14, 252, 133 raqan ichaj tiko’n rech Amapola xuquje’ k’o 313,354 raqan tiko’n rech Marihuana ri’.

K’o 21 chi ch’ich’, 17 chi k’aqb’alil, 479 chi ub’aq’ k’aqb’al ruk’ Cocaína, Metanfetamina, Crack, pwaqil riqom ri’, pa ronojel k’o

Eri ya’olchajinem rech q’atenik k’ax ri’ Q 475,913, 078.71 riqom ri’, e k’o 48 chi uwinaqil narcotráfico riqom chik e b’elejeb’ ri’ xetaq b’i pache’ q’atb’al tzij pa tinamit naj.

Eri Q’atb’al tzij rech ri Ya’olchajinem ri’ xub’ij e 3,483 chi winaqil b’anom utzilem tob’anik chi ke ri’ pa joremal, kojom chik kajib’ ch Comisiones Comunitarias rech Q’atel k’ax, e 1,897 chi winaqil xb’antaj utzilem chi ke rumal ri cholchak rech xesuk’umaxik rech kakib’an ta chi k’ax, e 100 chi ak’alab’ tajin katijoxik pa le Escuela Policial rech Vacaciones ri’ xuquje’ e 3,603 chi winaqil xek’uttijoxik chi rij b’anoj q’atenik k’ax ri’.

Kojom ri’ Jun Comisión Departamental rech Q’atel k’ax ri’, 26 chi Comisiones Municipales ri’, 18 chi Chomab’al rech taq Tinamit wokom uwach ri’, 17 chi Comisionados kech Ixoqib’, waqib’ Cocopres ri’, xuquje’ 301 chi winaqil kariqom utzilem pa taq ri Programas rech Q’atel k’ax ri’.

Rumal ri’ xb’antaj ri ya’oltzijol rech b’anoj q’atenik k’ax ri’ rumal ri’ xjach 18,273 chi wujil rech je’ltijonik ri’, jacha’ ri uxaq wujtzijol, wujtzijol ri’, rech xkoj che kaq’ab’ winaq, k’o xnak’ chi ke taq ri ch’ich’, k’o ri xjach chi ke winaq ri’ pa ronojel k’o 219,200 chi wujil xjach chi ke ri winaqil marquense ri’.

Pa k’isb’al, eri Reyes Mazariegos ri’ sib’alaj xuya’ utzijoxik katajin ya’el uchuq’ab’ chakunem ri’ ruk’ ri uchomaxik ri 81 ri’ k’o 19 chomanik chi rij k’amq’aq’ b’anom ri’, k’o 40 chi b’anoj chomab’al tinamit ri’, k’o lajuj chi uchomaxik ri ch’o’jinik b’anom ri’, kajib’ kuwach ri molaj e ajchak wokom ri’.

Noticias Recientes