sib’alaj tajin uyakik rachoch taq ri PNC

Eri reqa’lenel e ajchajil tinamit rech taq jalajoj rulewal tinamit e are kuya’ utzilal chi ke ruk’ ri utz taq ja achochib’al ri’.
Rumal ri’ ministro rech Gobernación, David Napoleón Barrientos, rech qastzij b’a’ kanimax uya’ik uchuq’ab’ ri ya’olchajinem pa juntir we Amaq’il, xtaqon chech ri Dirección rech Planificación (Diplan) ri’ rech kunimaj ub’anik ri yakon taq ja rachoch ri uk’olib’alil (estaciones, subestaciones xuquje’ comisaría kech ajchajinelab’ pa we Amaq’.

Pa we junab’ ri’ sib’alaj chomatal ri’ rech kamaj uyakik ri rachoch uk’olib’al ri oxlajuj chi sedes policiales ri’; eri pwaqil rech tojb’al ri b’anoj chak ri’ are kaqajik 2138 xuquje 2181 rech ri Banco Centroamericano rech  Integración Económica (BCIE) ri’.

Eri Andrea Cortez, subdirectora rech ri Diplan, xub’ij k’ut che k’a te ri’ xmajtaj uyakik ri kachoch ri reqa’lenel ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC), pa San Pedro Pinula xuquje’ pa keb’ oxib’ q’ij kamajtaj uyakik ri subestación rech ri Campo del Pinal, zona 1, San Miguel Chaparrón, eri e keb’ ri’ pa le rulewal tinamit rech Jalapa ri’.

Xuquje’ xub’j che ri tajin uchomaxik rech kamajtaj uyakik ri estación rech ri PNC pa nimatinamit rech Teckún Umán, Ayutla, San Marcos ri’.

K’o nik’aj chik yakon ja achochib’al ri’

 “Are chomam chik kamaj pa ik’ julio petinaq, uyakik keb’ estaciones ri’, pa le aldea aldea Bárcena, Villa Nueva, Guatemala xuquje’ kayak jun chik pa le caserío La Ceiba, Monjas, Jalapa ri’. K’o keb’ subestaciones kachoch e ajchajil tinamit kayak ri’: ri nab’e ri’ pa le aldea El Fiscal, Palencia, Iximulew ri’ xuquje’ eri ukab’ chik pa San Luis Jilotepeque, Jalapa”, xcha’ ri Cortez ri’.
Xub’ij chik che pa le q’ijol rech ri uyakik ri kachoch e ajchajil tinamit ri’ are pa waqib’ ik’, rech ke’uq’i’o e 27 chi e ajchajinel; are kumaj lajuj ik’ rech kayak wiri’, rech kek’oji chi upam e 70 chi e ajchajinel xuquje’ eri comisaría rech e ajchajil tinamit ri’ ar kamajtaj ub’anik pa jun junab’ ruk’ pa unik’aj ri’, rech ke’uq’i’o e 500 chi e ajchajinelab’ ri’.

Pa ik’ octubre pa diciembre ri’

Eri Cortez, xub’ij ri’ eri xchomaxik pa octubre rech pa junab’ ri’, kayak oxib’ rachoch subestaciones ri’, jun kak’oji pa San José La Máquina, Suchitepéquez ri’; pa le colonia Primero de Julio, zona 5, rech Mixco, ri jun chik pa le cantón Buena Vista, Santa María Ixhuatán, Santa Rosa ri’. Xuquje’ kayak jun estación rech e ajchajil tinamit pa San Mateo Ixtatán, Chinab’jul ri’.

Pa ik’ diciembre chomatal chik kamaj uyakik ri kachoch e ajchajinelab’ pa Chisec, Alta Verapaz xuquje’ pa San Benito, Petén ri’.

PA RONOJEL KEYAK RI’

Oxlajuj (13) chi achochib’al kik’olib’al ri PNC ri’.

RUMAL RI’ XB’ITAJIK

 “Eri yakon ja achochib’al k’olib’al ri’ are la’ kutaqawokaj ub’anik ri ministro David Napoleón Barrientos, ri reta’m ri are che ri yakon taq ja k’olib’al ri’ are kuya uq’ij kichak patan ri reqa’lenel e ajchaji ltinamit”.

Noticias Recientes