xkojotaj ri urox rachoch tijob’al kiwa ajchajil tinamit pa le rachoch ri subdirección antinarcótica  

Eri Ministro rech Gobernación David Napoleón Barrientos rachb’ilam ri quinto Viceministro Fernando Rodas ri’,  ri’ segundo Viceministro Otto René Gómez ri’, ri K’amal b’e rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) Héctor Leonel Hernández ri’, ri Subdirector rech ri Subdirección General rech Análisis rech Información Antinarcótica (SGAIA) Helver Beltetón; xuquje’ ri k’amal b’e rech ri embajada rech ri Estados Unidos ri’, paq’ij kamik xkijaq ri urox rachoch tijob’al kiwa ri ajchajil tinamit pa le rachoch ri SGAIA zona 6 rech pa uk’u’x nimatinamit.

Eri taqim ub’anik are rech b’anoj utzilem chi ke ri 500 chi reqa’lenel antinarcóticos rech ketzuq pa oxmul ronojel q’ij ri’ k’o ri ajb’anol kiwa are jun chef’ ajno’jchak xuquje’ kumal ajno’jchakunel keta’m kakib’an ri wa ruk’ taq uk’ok’alil ri’.

Eri taqawokajnel rech ri ya’olchajinem pa qatinamit xub’ij che are taqim k’ut “Ya’ik uchuq’ab’ ri chajinem chi ke konojel ri winaqil e aj iximuilew”.

Xub’ij chik che “paq’ij kamik kojtajin che ub’anik jun unidad especializada pa ronojel q’ij ruk’ katob’anik ri nik’aj chik wokajilal xuquje’ kumal taq tinamit jacha Estados Unidos ri’, rech k’o b’a’ jun nim q’atenik kab’an chi ke ri narcotráfico, sib’alaj ki’kotem jb’a’ xb’antaj rilik xoksax rachoch tijob’al kiwa ajchajil tinamit ri k’o nim upatanib’al rumal aninaq xk’is ub’anik ukojik, kumal ri q’atb’al tzij rech ri Subdirección General rech Análisis rech  Información Antinarcótica (SGAIA) xuquje’ are wa’ uwach ri Ub’e’al ri Transformación Policial ri’ rech uwach ri cholchak rech Uloq’axik Kuwach ri’”.

Eri pwaq tojb’al rech pa junab’ ri’ are kub’an rech katoj keb’ rachoch tijob’al wa che ri xkoj ri’ pa keb’ comisarías ri k’o chik ri b’anoj utzilem chi upam ri’. Pa jun chik junab’ tajin uchomaxik rech kekojik waqxaqib’ pa lajuj chi tijob’al wa ri’ pa k’i taq comisarías, xcha’ ri Barrientos Girón.

Aq’ab’il wa’im, wa’im nik’ajq’ij xuquje’ rexq’eq’al wa’im

Eri Ministro xub’ij are rech b’a’ k’o kiwa kakitijo ri e ajchajil tinamit are chi’ keriqitaj pa ya’olchajinem tzukunik ri’ are la’ k’o jun nim upatanib’al man tojom taj. Sib’alaj xub’ij ri’ eri rachoch tijob’al wa ri’ are la’ k’o nim retalil upatanib’al pa nik’aj chik nimatinamit naj xuquje’ k’o jun chef ajb’anob’al wa’ ri k’o uwujil resam ri’ rech qas kuriq k’ut kub’an ri wa ri’. Xuquje’ eri rachoch tijob’al wa ri’ sib’alaj je’l rilik upam rech kakitij wi kiwa ri ajchajil tinamit.

Noticias Recientes