Eri e tz’apil pa japache’ ri ketajin che utojik ri kimak pa le Granja Modelo rech Rehabilitación Pavón, Fraijanes, xkimaj ub’anik ri adoquines rech kakoj che taq ri nimab’e katz’aqaxik pa tinamit, ri cholchak ri’ are ub’i’ “Manos Productivas”. Eri cholchak ri’ are rech xaq ta kesaq’arib’ ri e’ajpache’ ri katajin kasuk’umaxik pa rachoch taq japache’ tz’apib’al, rech ketob’an pa le wa’lijsan uwach ri amaq’ tinamit.
Eri cholchak ri’ are kub’an chi ke ri ajchajinelab’ rech ri Taqawokajil Japache’ Tz’apib’al (SP), rech kechajin pa ronojel chi ke ri winaq e tz’apilik, rech kach’ob’ le rikik ri kib’anikil ri e’ajpache’ ri e’are jun pa le cholchak rech kesuk’umaxik, rech kasolixik ri kichak kakib’ano xuquje’ rech kapaj uwach ri kanimanik ri’.
Le ministro rech Gobernación, Marco Antonio Villeda, xusolij ri chak tajin ub’anik pa le rachoch japache’ tz’apib’al ri’. Pa le ropanem chi la’ xutzijon pa keme’uwachwu pa kaqiq’ pa le tzijolinem ri’. Le Ronda ri’, chi la’ k’ut sib’alaj xub’ij wi che ruk’ le cholchak ri’ kab’an 800 chi adoquines ronojel q’ij, ri qaraj kopan pa 52,800 pa ronojel che jun ik’ ri’ pa jujun taq japache’ tz’apib’al.
Xub’ij che ri adoquines ri’ are kab’an kumal ri ajchak rech kasuk’umax ri nimab’e ri’ che ri ub’anom k’ax. Xub’ij ri’ che ri chak ri’ are kab’an kumal taq ri winaq e tz’apilil are uwach ri kasuk’umaxik rech ketzalij chik pa taq katinamit.
“Eri cholb’al chak ri’ are kab’an pa taq kajb’uq’ij b’anow, kusolij le kichak ri kechakun rech, rech maj chik saq’arem ri’, rech kakich’ob’ ub’anik nik’aj chik b’anow chak, xuquje’ rech kakipoq’saj ri chakub’al ri’ rech keyak ri nimab’e pa amaq’ tinamit”, xcha’ le Taqawokajnel Chajinem pa Amaq’ Tinamit.
Kichak ri jachakub’al ri’
Eri ub’anob’alil ri’ are utaqim ri kujipij ub’anik ri chak ri’ pa taq nik’aj chik japache’ jacha rech Canadá, pa Escuintla, xuquje’ Cantel, pa Xe’lau ri’. Are rech b’a’ pa junamil kachakux pa taq le japache’ tz’apib’al, ch’ob’om ri’ che kab’an 158,400 rajilab’al ri adoquines chi ik’ ri’.
Eri q’atb’al tzij kakib’ij che ri jujun taq japache’ ri’ che jun ik’ kub’an ri adoquines rech katz’aqix uwach ri jun kilómetro nimab’e rech keb’in wi ri winaq. Pa oxib’ ri’ ch’ob’om chik che jab’an k’ilaj tz’aqaxaq ri’ rech kakoj che jun kilómetro nimab’e keb’ uwach pa tinamit.
Eri cholchak ri’ kuya uchuq’ab’il le jun kasuk’umaxik ri e tz’apilik ri’ are ri’ jun choq’ab’iul che ri taqawokajil japache’ tz’apib’al pa el kab’an wi le jun k’ak’ ub’anikil taqanem ri’ rech utaqim kasuk’umaxik le winaq e tz’apilik rech kich’ob’om chik jun chik ri chak kakib’an pa kik’aslemalil, jeri’ rech kak’utunsax ri b’anow nimantzij, ri kasuk’umaxik ri keriqitaj pa taq q’atow tzij.
