Eri DIPRONA k’o 492.32 chi etok’al che’ uriqom chik pa le nab’ej taq ik’ pa junab’ ri’

Eri tzijol xya’taj rumal ri Wokajil Ajchajil K’ache’laj (DIPRONA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC) are chi’ xmajtaj loq ri nab’e q’ij rech enero pa le 31 rech marzo rech pa junab’ ri’ xb’antaj kowonem xriqitajik 492.32 chi etok’al chi che’ qupim chik k’o q’atb’al tzij chi rij ri’.

Eri Taqanel rech ri Wokajil Ajchajinelab’ ri’, Comisario Edgar de la Cruz Hernández xuya’ utzijol che pa amaq’el ri’ sib’alaj katajin ri puqchajinem pa taq nimab’e xuquje’ pa taq rulewal k’ache’laj ri’ rumal wari’ xb’antaj kowonem xechapatajik nik’aj winaq keqam b’i che’ pa jun ch’ich’ ri maj pa usaqil reqam b’i xuquje’ are la’ uk’amom loq pa taq k’ache’laj naj ri’ che ri tajin kesax loq kumal nik’aj winaq man k’ot kuwujil ri’.

Rumal ri’ xb’antaj kowonem xechapik e 147 chi winaqil e ajqupil che’ pa Escuintla e b’elejlajuj ri’ (19), emu wari’ pa La Libertad Petén xechap e waqlajuj ri’ (16), pa B’oko’ (Chimaltenango) e kajlajuj (14), pa Santa Rosa e oxlajuj (13), pa Chuwi’meq’inaq’ (Totonicapán) e julajuj (11) xuquje’ pa Xe’alju’ (Quetzaltenango) e lajuj (10), e pa tinamit che ri qas k’o che’ qupimaj xriqitaj ri’ maj pa usaqil are pa B’oko’ (Chimaltenango) chi la’ xriq wi 142 chi etok’al chi che’ qupim ri’ ri k’o jalajoj uwach chi che’ qupim ri’, pa Santa Rosa k’o kak’al wajxaqlajuj (58) etok’al chi che’ xriq ri’, pa Escuintla k’o kak’al kab’lajuj (52) etok’al chi che’ qupim, pa Tz’alama’ (Salamá), Baja Verapaz k’o 48 chi etok’al che’ qupim ri’, pa Xe’laju’ (Quetzaltenango) k’o juk’al oxlajuj (33) chi etok’al chi che’ qupim xriqitaj ri’ xuquje’ pa Q’uma’rkaj/K’iche’ (Quiché) k’o 32 chi etok’al chi che’ qupim xriqitaj ri’.

Eri De la Cruz Hernández xub’ij e k’o nik’aj chik che’ e qupim kumal nik’aj e ajb’anol k’ax, le che’ ri’ e are wari’, le B’aqit, le chaj,le Raxche’, le Q’anche’, le Saqche’, le Saqchaj/K’isis, le Muy/Kach’che’, le Kotz’i’jche’ pa Awas Q’ij, le Inup, le K’owilaj K’ok’che’, le Ojxiwan, le Chalum, le Guachipilín, le Yuqche’, le Lemob’, le K’aq, le Kanojche’, Q’anojche’, le Santa María che’, le Tuxq’ijche’ xuquje’ le Eukali’pt ri’.

Noticias Recientes