Pa keb’ chi tzukunem xb’an kumal ri DIPRONA e k’o xkichap loq rumal qupin che’ pa k’ache’laj ri’

E k’o keb’ winaq xechapataj loq aretaq ketajin che qupin che’ maj kuwujil ri’ rech kakiqupij che’ xecha’ ri q’atb’atlzij rech ri Wokajil Ajchajil K’ache’laj ri’ (DIPRONA) rech ri Wokajil Ajchajil Tinamit (PNC).

Eri nab’e xchap loq are ri’ a Diego Benjamín Paxtor Tevalán, 34 ujunab’ pa le nimab’e tz’aqim ri kab’e pa le rulewal tinamit rech San Francisco El Alto ri kab’e kab’e rulewal tinamit rech San Cristób’al Totonicapán, chinaqaj k’ut ri nimab’e ri’ xraqataj wi loq jun motosierra rech qupin ri che ri’, chi’ k’u ri’ katajin wi che uqupixik ri che’ chaj ri k’o 40 centímetro kapajan rij ri oxib’ etok’al ri raqan ri’ xuquje’ aretaq xsolix pa taq ri k’ache’laj chi’ xeraqataj che’ e qupim chik ri k’o 43 centímetros kapajan rij ri’ rech kukoj che si’ ri e ub’alajisam chik, ri k’o 1.50 rij chi si’ ub’anom chik.

Pa jun chik k’olib’al ri’, eri reqa’lenel ri delegación rech DIPRONA rech Quiché aretaq ketajin che wa’katem b’anoj chajinik pa le Cantón Chicabracán Primero, rech ri rulewal tinamit Santa Cruz del Quiché chi’ k’ut xaq k’a te’et xkiraq ri a Nelson Chicaj López 24 ujunab’ ri’.

Eri jun achi ri’ sib’alaj katajin che uqupixik ri che’ chi’ eri xuqupij are jun chaj ri’ k’o 55 centímetros ri’ ri k’o 2.50 chi etok’al raqan ri’, chi rech ri’ karesaj wi tz’alam xuquje’ aretaq xsolix chi la’ xraqataj jun che’ 55 centímetros rij ri’ xuquje’ eri che’ uqupim ri rech chaj, pa ronojel k’ut k’o 3.00 chi etok’al rij ri che’ ri’ xuquje’ k’ 0.60 chi etok’al kak’ob’ik rij ri’ che ri uqupim chik rech kub’an tz’alam che.

Aretaq xtaq uwujil rech qupin che’ we resam ri’ pa le Instituto Nacional rech Bosques (INAB) xub’ij che man resam uwuj ri’ rumal ri’ xk’am b’i pa q’atb’altzij rech pa tinamit Santa Cruz rech Quiché ri’.

Noticias Recientes